Povijesne kontroverze

Josip Kazimir Drašković (rođen 1716. umro 1765.) bio je jedan od najistaknutijih vojskovođa u obitelji Drašković. Suvremenici su ga smatrali hrabrim, ali i prilično rasipnim plemićem. No, zahvaljujući toj rasipnosti danas u Hrvatskoj imamo jedinstvena svjedočanstva vojne povijesti Habsburške monarhije i sredine 18. stoljeća. Osim zastava i oružja, grof Drašković je ostavio tri vrlo značajnavremena...

Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitelji izvan velikih urbanih središta, vrlo rano uočen je njegov nesvakidašnji talent, a kroz formalno školovanje u Hrvatskoj i inozemstvu taj talent se brusio, te j...

Hrvatski narod je stoljećima plovio, trgovao, ali i ratovao ne samo Jadranom nego i brojnim drugim morima svijeta gradeći tako svoju bogatu pomorsku povijest. Posebno je u tom smislu bogato 19. st., kada se hrvatsko pomorstvo u sklopu Habsburške Monarhije uzdiglo do zenita. Vrijeme je to kada su hrvatski jedrenjaci bili uključeni u globalnu trgovinu, ploveći svim svjetskim oceanima participirajući...

Moderne Olimpijske igre, ili kolokvijalno Olimpijada, danas su jedan od medijskih najpraćenijih događaja i vrhunski sportski spektakl. No, u antičkoj Grčkoj terminom olimpijada označavalo se razdoblje od četiri godine, što je zapravo bio razmak između dviju uzastopnih Olimpijskih igara. Koliko su Olimpijske igre bile važne u antičkom svijetu govori i činjenica da je grčki povjesničar Timej u svoji...

U povijesti Imotskoga i Imotske krajine više je značajnih događaja, ali se malo koji po važnosti i dalekosežnosti može mjeriti s oslobođenjem Imotskog od osmanske vlasti 1717. godine. Zašto je taj događaj najznačajniji za povijest Imotske krajine? Kako je redefinirao nove geografske i upravne cjeline? Kakve veze ova bitka ima s pomicanjem hrvatskog nacionalnog imena s juga na sjever? O tim i brojn...

Srednji vijek često se percipira u javnosti kao mračno doba povijesnog razvitka; vrijeme neukosti, puno praznovjerja i nehigijenskih uvjeta, pa se i skovala sintagma „mračni srednji vijek“. Uvriježeno je mišljenje da je to istovremeno i doba vladavine patrijarhata, gdje se slavilo muško viteštvo, dok su žene bila stavljene u drugi plan i podčinjen položaj s dodijeljenim ulogama vezanim isključivo...

Što je to antifašizam? Je li to ideologija, pokret ili politika? Koja je veza antifašizma i komunizma? Što je to nacionalistički antifašizam? Koji su to antifašistički mitovi, a kakav je utjecaj antifašizma u popularnoj kulturi? Mogu li se suvremene autoritarne tendencije u nekim državama smatrati fašizmom? Postoje li danas antifašistički pokreti i kakav je njihov politički i društveni utjecaj? O...

Prisutnost i utjecaj Sovjetskoga Saveza u Istočnoj i Srednjoj Europi nakon Drugoga svjetskog rata odražavala se ne samo u političkoj nego i u brojnim drugim sferama društvenoga života. Sovjetska je era diljem Europe iza sebe ostavila i značajnu spomeničku baštinu. Što su komemorirali spomenici posvećeni Sovjetskome Savezu? Kako su političke promjene u Europi utjecale na takvu baštinu? Koje kontrov...

U prošloj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušali smo dijelove prvog plenarnog izlaganja održanog na otvorenju VII. kongresa hrvatskih povjesničara koji se od 25. do 28. rujna održao na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Podružnice z...

Ove godine od 25. do 28. rujna na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu održan je VII. kongres hrvatskih povjesničara s krovnom temom...

Živko Kustić, grkokatolički svećenik, teolog i dugogodišnji urednik Glasa Koncila, svojim se pastoralnim i novinarskim djelovanjem prometnuo u oca modernoga katoličkoga novinarstva. Zbog svojeg je pisanja u vrijeme komunizma više puta i sudski proganjan. O životu i djelu tog glasovitog propovjednika, ali i kontroverzama koje su za njega vezale razgovaramo s Marinom Ercegom, autorom knjige Živko Ku...

Dubrovačka Republika bila je struktura dugog trajanja. Bez velikih potresa, promjena i ugroza sačuvala se u nepromijenjenom obliku čitav niz stoljeća. Prvo najčešće objašnjenje takve dugovječnosti bilo je vezano uz međunarodne okolnosti i vješt ekvilibrij dubrovačkih vlasti između glavnih nosilaca svjetske moći. Drugo je vezano uz stabilnost instituta vlasti i čvrstu strukturu republikanskog arist...

Što je to ekonomska povijest, kad je ona nastala, otkad se razvija u hrvatskoj historiografiji, koji su najpoznatiji hrvatski ekonomski povjesničari, kakva je njezina metodologija, koji su joj dosezi i perspektive razvoja u Hrvatskoj i svijetu samo su neka od pitanja na koja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Hrvojem Petrićem i Tomislavom Branđolicom, autorima knjige Ekonomska zbilja je crvena...

Dubrovnik i Dubrovačka Republika svjetski su poznati primjer malene aristokratske predmoderne države koja je svojom gospodarskom moći i diplomatskim utjecajem uvelike nadmašivala svoj uski teritorijalni opseg. Dubrovački trgovci i brodovi još od srednjega vijeka pa sve do kraja Republike bili su prisutni gotovo u svim lukama Sredozemlja, a njihove kopnene trgovačke rute sezale su duboko u europski...

Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove. S druge strane veksilologija, a također se rabe pojmovi i zastavoslovlje ili stjegoslovlje, je znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata zastava i njihove upotrebe i spada u grupu pomoćnih povijesnih znanosti. Također se smatra i granom suvremene primijenjene umjetnosti....

Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitelji izvan velikih urbanih središta, vrlo rano uočen je njegov nesvakidašnji talent, a kroz formalno školovanje u Hrvatskoj i inozemstvu taj talent se brusio, te j...

Kolera je akutna crijevna zarazna, karantenska bolest koja, u teškom obliku, u roku od nekoliko sati može uzrokovati dehidraciju i smrt. Uzrokuje ju bakterija Vibrio cholerae. Čovjek se obično zarazi pijenjem vode ili jedenjem hrane u kojoj se nalazi ta bakterija. Inkubacija je kratka, traje obično 24 do 48 sati. Bolest počinje naglo, s bezbolnim vodenastim proljevom. Smatra se da kolera potječe i...

Epizoda je premijerno emitirana 7. svibnja 2024. na HR3.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini studij povijesti u Hrvatskoj, koji su u većem broju pokretani tek 1990-ih i 2000-ih godina. Odsjek za povijest djelovao je tako bez prekida i u Austro-Ugarskoj Mo...

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini studij povijesti u Hrvatskoj, koji su u većem broju pokretani tek 1990-ih i 2000-ih godina. Odsjek za povijest djelovao je tako bez prekida i u Austro-Ugarskoj Mo...

Ivan Carpini (1180.-1252.), franjevac, diplomat i misionar opisao je 1247. događaje i narode koje je sretao za vrijeme putovanja i boravka kod velikog kana Mongolskog Carstva. Njegova Povijest Mongola koje mi nazivamo Tartarima prvi je pisani opis života i običaja toga nomadskog naroda koji je svojim osvajanjima uvelike izmijenio sliku Euroazije. Poslan je od pape Inocenta IV. u misiju kod velikog...

Primitivna tradicijska kordofona glazbala poput gusala ili tambure samice, prisutna su u gotovo svim civilizacijama. Uglavnom su imala ulogu izražavanja emocija, ali i prenošenja usmene tradicije neke društvene skupine, odnosno njezine nematerijalne baštine, od naraštaja do naraštaja, tvoreći tijekom vremena posebnosti koje ih razlikuju od drugih. Tambura, tradicijsko hrvatsko glazbalo prvo je koj...

Evlija Čelebi znameniti je osmanski putopisac koji je polovicom 17. stoljeća u više navrata i u različitim okolnostima proputovao velikim dijelom Osmanskoga Carstva. O svojim opažanjima i doživljajima u miru i ratu napisao je opsežno djelo u deset knjiga pod imenom Sejahatnama ili Putopis. Dugo se sumnjalo da je Evlija Čelebi uopće postojao jer do danas je pronađeno više inačica tog rukopisa i tek...

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 13.817 pripadnika albanske nacionalne manjine. Najviše Albanaca živi na području Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Albanci su na područje hrvatskih povijesnih zemalja došli u nekoliko razdoblj...

Tadija Smičiklas (Reštovo, 1. listopada 1843 – Zagreb, 8. lipnja 1914), povjesničar i političar, svojim je neumornim radom ostavio dubok trag u hrvatskoj povijesti „dugog“ 19. stoljeća. Sve do smrti obnašao je i važne znanstvene, kulturne i političke dužnosti, od dekana Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu, rektora Zagrebačkoga sveučilišta, predsjednika Matice hrvatske, predsjednika Jugo...