Povijesne kontroverze

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske ve...

Viktor Kovačić, često nazivan ocem moderne hrvatske arhitekture rođen je 28. srpnja 1874. godine, a umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. Kovačić je bio student čuvenoga profesora Otta Wagnera, jedan je od osnivača Kluba hrvatskih arhitekata, osvajač prvih plasmana na nekim od najvažnijih natječaja u Zagrebu u prva dva desetljeća dvadesetoga stoljeća i prvi profesor Arhitektonskih kompozicija na T...

Drugi svjetski rat prouzročio je mnoge tragične događaje koji će značajno obilježiti i grad Varaždin i utjecati na život Varaždinaca. Ustaški režim u NDH je provodio svoju totalitarnu politiku u kojoj su stradavali varaždinski Židovi, Srbi i Hrvati-politički neistomišljenici. Premda je kraj rata u Varaždinu donio mir, represija nije prestala jer je jedan režim zamijenio drugi. Mnogi su bez suđenja...

U suvremenom hrvatskom javnom prostoru, ali i udžbeničkoj literaturi, često se provlači predodžba o tome kako su Mađari tijekom postojanja zajedničke države od 1102. godine sve do 1918. vršili svojevrsnu mađarizaciju Hrvata, te sprečavali nesmetan povijesni razvoj hrvatskoga narodnoga bića. No, već sama činjenica da je zajednički državni sklop Hrvata i Mađara trajao više od 800 godina dovodi takvu...

Kada danas razgovaramo o pojmovima države i državnosti u vidu imamo suvremene definicije tih pojmova, pri čemu država predstavlja političku zajednicu ljudi organiziranu na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, to jest, suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima, a koji ima međunarodnu pravnu osobnost; te posjeduje aparat sile koji jamči sigurnost političke zaj...

Kad se govori o povijesti Bosne i Hercegovine, nezaobilaznim se nameće pitanje čija je Bosna? Pitanje je to koje je čak i historiografiju odvelo u svojevrsni, kako se ponekad slikovito naziva, duhovni sukob u pokušaju dokučivanja je li BiH srpska ili hrvatska ili muslimanska. Pitanje pripadnosti BiH obično se povezuje s pripadnošću njezinih stanovnika, a sve tri zajednice sklone su njezinu povijes...

Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. bila je prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti kojom je formulirana autonomija Hrvatske i Slavonije unutar Habsburške Monarhije. Ipak, Nagodba je sadržavala brojne pravne nejasnoće koje su omogućile središnjim, osobito mađarskim vlastima, značajan nadzor nad hrvatskim poslovima. Zbog toga je od samog početka bila poprište suprotstavljenih tumačenja – k...

Od srednjovjekovne Hrvatske do današnjih dana, Hrvati su imali značajne kontakte i interakcije s poglavarima Katoličke crkve. Kada su Hrvati prvi put došli u kontakt s papinstvom? Što za hrvatsku povijest znače pisma pape Ivana VIII. iz 879. godine? Kojeg je hrvatskog kralja okrunio papinski poslanik? Je li papa Inocent III. odgovoran za križarsko razaranje Zadra 1202. godine? Jesu li pape u Hrvat...

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o...

Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tom kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihv...

Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanje utjecalo na hrvatski nacionalni identitet? O tome i brojnim drugim zanimljivim činjenicama o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, ali i o njegovom mjestu...

Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje kao temelj za mir i stabilnost u svijetu. Zanimljivo je da je o tom načelu prije njega naširoko pisao i Vladimir Iljič Lenjin. Nakon Drugog svjetskog rata načel...

U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario zamjetnu činovničku karijeru i o tome ostavio nam svoja sjećanja poznata pod nazivom Milijun. To putovanje bilo je onovremenim Europljanima toliko nevjerojatno da...

Europski kontinent već više od 2000 godina povezan je s prostorima Kine mrežom karavanskih putova poznatim pod imenom put svile. Stoljećima je trgovačkim karavanama upravo tim putem u Europu dolazila različita roba, ali i tehnološke inovacije te različiti intelektualni utjecaji. No tijekom povijesti malo je bilo putnika koji su čitav taj put prešli, što bi se reklo „u komadu“. Jedan od takvih bio...

Dana 20. i 21. veljače 2025. u prostorijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža održana je II. radionica za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta. CroFacta je projekt za provjeru točnosti informacija (fact--checking) u medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorij...

Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13.  st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, niječe ili relativizira već gotovo dva stoljeća. Isprva su razlog tomu bile pogrešne teze rane slavistike, a od sredine 19. st. te su teze postale pseudoznanstven...

Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretnim istraživanjima. Na tom tragu jedna od organiziranih sesija bavila se pitanjem percepcije teritorija u srednjovjekovnim državama Hrvatske, Bosne i Srbije. U rad...

Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulacijom Carskog Japana 15. kolovoza 1945., nakon što su 6. i 9. kolovoza bačene atomske bombe na japanske gradove Hiroshima i Nagasaki. Bilo je to razdoblje tzv. „t...

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga...

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga...

Kotač povijesti pokazao je da Jugoslavija kao višenacionalna državna zajednica nije bila uspješan politički, društveni, kulturni i gospodarski projekt. No, tijekom njezina trajanja središnje vlasti na više su načina pokušavale stvoriti i održati različite kohezivne spone koje bi državi dale teorijske i stvarne osnove, kao i okvire njezina postojanja i djelovanja. Jedan takav projekt bila je i Enci...

Kakve su ljudske, materijalne i demografske posljedice Domovinskoga rata? Je li Domovinski rat bio građanski rat ili agresija jedne države na drugu? Kako mu pristupaju hrvatski povjesničari, politolozi i sociolozi, a kako inozemni autori? Može li se Domovinski rat uspoređivati s aktualnim ratom u Ukrajini? Odgovore na ta i brojna druga pitanja tražit ćemo u razgovoru s dr. sc. Andrianom Benčić Kuž...

Prvi svjetski rat i njegove posljedice važna su historiografska tema, a posljedice tog sukoba još uvelike određuju političke odnose u Europi i Svijetu. Na žalost u hrvatskoj historiografiji ova tema dugi niz godina bila je jednostavno zapostavljena, iako je tijekom posljednjih 10tak godina, zahvaljujući naporima strukovne Udruge 1914. – 1918., napravljen značajan iskorak u pogledu istraživanja raz...

Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. već tradicionalno se održala velika sekcija posvećena metodologiji historije. Naziv sekcije ove godine bio je „Povijest i filozofija znanosti, historiografija i metodologija“, a uključivala je impresivnih 20 izlaganja u dvije sesije. Organizator sekcije bio je prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filoz...

Gotovo nema osobe u Hrvatskoj koja ne zna tko je bio Stjepan Radić. Poznata je njegova važna politička uloga u hrvatskoj povijesti prve polovice 20. stoljeća, kao i „legendarna“ izjava o „srljanju guski u magli“. Jednako tako, svima su poznati razlozi njegove smrti kao posljedice atentata u beogradskoj Skupštini. U svim njegovim političkim pothvatima vjerno ga je pratila njegova života suputnica M...