Povijesne kontroverze

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke j...

Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao „Dan ustanka naroda Hrvatske“. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina „Dan ustanka naroda Hrvatske“ bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika ope...

Nedavno preimenovanje Ulice Filipa Lukasa i još nekoliko drugih ulica u Zagrebu izazvalo je brojne rasprave u javnosti o liku i djelu Filipa Lukasa — geografa, profesora, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, i jedne od najzagonetnijih figura hrvatske intelektualne povijesti 20. stoljeća. Za jedne – ugledni znanstvenik, domoljub i kulturni vizionar; za druge – ideolog isključivog hrvatstva i...

U današnjoj emisiji bavimo se manje poznatim, ali iznimno važnim poglavljem Domovinskog rata – sudbinom nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar između 1992. i 1998. godine. Naš sugovornik je povjesničar dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor istraživanja koje otkriva razmjere progona, ubojstava i sustavnog t...

Što se u vrijeme tranzicije iz socijalizma u višestranačje događalo na prostoru zapadne Slavonije? Kako su djelovali tamošnji lokalni srpski političari prema novoj demokratski izabranoj vlasti Republike Hrvatske i koji su bili uzroci srpske pobune na tom području? Kako je i zašto došlo do stvaranja tzv. SAO Zapadne Slavonije, u kakvom je odnosu vodstvo te tvorevine bilo s vodstvom pobunjenih Srba...

Matija (Ambroz) Gubec bio je podanik F. Tahija na stubičkom vlastelinstvu te je sudjelovao u stvaranju tajnoga seljačkog saveza sa središtem u Stubici, koje je prethodilo izbijanju bune vođa seljačke bune 1573. godine. Iako je Matija Gubec postao simbolom seljačkog otpora i borbe za pravednije društvo, postoje teorije koje dovode u pitanje njegov identitet, čak i samo njegovo postojanje kao povije...

Je li prvi petogodišnji plan (petoljetka) bio isključivo polazište za modernizaciju socijalističke Jugoslavije, u čijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine? Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s razgranatom državnom birokracijom? Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji? Koja su obilježja industrijalizacije i stanogradnje tije...

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim b...

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim b...

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Priroda tog odnosa često je i danas predmet javnih rasprava i historiografije. Stoga je 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugi...

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. Tijekom tog razdoblja u smislu političke suradnje hrvatskih i mađarskih elita bilo je i dobrih i jako loših razdoblja. Posljednje razdoblje tih odnosa započelo je zapravo već 1790.godine kada su se obje zemlje već više od 200 godina nala...

Željeznica je omogućila modernizaciju država, ubrzanje industrijalizacije, oblikovala i gradove, definirala migracije i putovanja, promijenila naš doživljaj prostora i vremena. Godine 2025. navršilo se punih 200 godina od prve javne željezničke pruge na svijetu, legendarne linije Stockton Darlington iz 1825. godine. Tim povodom u Zagrebu je na Institutu društvene znanosti Ivo Pilar organizirana in...

U prosincu 2025. održan je redoviti V. kongres Paleo Radiology Meets Archeology, što bi značilo Paleo radiologija susreće arheologiju, u Muzeu Krapinskog neandertalaca. Događaj je to koji okuplja istraživače, stručnjake i entuzijaste s ciljem razmjene znanja i rasprave o najnovijim dostignućima u radiografskoj analizi drevnih ljudskih i životinjskih ostataka. U sklopu kongresa održana je i paleoor...

Mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja proces je koji je nakon krvavih ratnih godina i vojnoredarstvenih operacija Bjesak i Oluja omogućio da se Istočna Slavonija Baranja i zapadni strijem bez novih sukoba vrate u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Ova jedinstvena mirovna operacija provedena pod okriljem Ujedinjenih naroda i misije UNTAES bila je primjer uspješnog modela prijelaza iz rata...

U današnjoj epizodi bavimo se provjerom točnosti informacija, odnosno popularno zvanim fact checkingom, temom koja sve više prožima suvremeni javni prostor. Govorit ćemo o radu hrvatskog povijesnog Fact cheekerskog projekta CroFacta koji nastoji suzbiti pogreške i dezinformacije o povijesnim temama. U emisiji ćemo tražiti odgovore na pitanja o tome kako funkcioniraju provjere točnosti, po kojim se...

Družba braća hrvatskoga zmaja već punih 120 godina djeluje na očuvanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Od postavljanja spomen ploča, uređenja povijesnih lokaliteta i izdavaštva do čuvanja vrijednih arhivskih i muzejskih zbirki. Družba je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnodomoljubnih udruga, a malo je poznato da je osnovala neke od najvažnijih zagrebačkih institucija bez kojih bi Zag...

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano više kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih...

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano mnoštvo kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javn...

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga, brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče...

Hrvatski pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar Matija Petar Katančić najvećem dijelu hrvatske kulturne i stručne javnosti nažalost je sasvim nepoznat, iako je svojom erudicijom nadmašivao mnoge svoje suvremenike. Zapravo Matija Petar Katančić je najistaknutiji hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća,...

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godin...

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godin...

Velikom dijelu zagrebačke i hrvatske javnosti ime Emila Laszowskog poznato je, jer je Laszowski bio poznati hrvatski povjesničar i arhivist, te kulturni i javni djelatnik čija djela i rezultati još i danas predstavljaju pionirske poduhvate u različitim humanističkim disciplinama. Široj javnosti zasigurno je najpoznatiji kao dugogodišnji ravnatelj Zemaljskog arhiva (danas Hrvatski državni arhiv) ko...

Povijest žena je povijesna disciplina kojom se proučava kako su žene, kao pojedinke i grupe, utjecale na povijesne procese i kako su te procese doživljavale, naglašavajući njihov položaj, ulogu i iskustva koja su u tradicionalnoj povijesti često zanemarena. Bavi se položajem žena u različitim povijesnim razdobljima i društvima, uključujući njihovu uključenost u rad, obitelj, politiku, kulturu i sv...

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske ve...