Povijesne kontroverze

Hrvatski plemićki – velikaški rod Frankapana (ili Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogočemu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stoljeća. U turbulentnom vremenu s početka 12. stoljeća i smjene dinastija na prijestolju Hrvatskog Kraljevstva, rod Krčkih knezova pojavljuje se na povijesnoj pozornici u okrilju mletačke uprave otokom Kr...

Hrvatski plemićki – velikaški rod Frankapana (ili Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogočemu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stoljeća. U turbulentnom vremenu s početka 12. stoljeća i smjene dinastija na prijestolju Hrvatskog Kraljevstva, rod Krčkih knezova pojavljuje se na povijesnoj pozornici u okrilju mletačke uprave otokom Kr...

U hrvatskoj povijesti književnosti Ivana Brlić Mažuranić slovi kao hrvatski Hans Christian Andersen. Njene priče iza djecu dio su školske lektire i poznate gotovo svakom pučkoškolcu. Šegrt Hlapić, Gita, Bundaš, Regoč i Kosijenka i domaći dio su našeg djetinjstva na koje se često vraćamo u sjećanjima. S druge strane, javnost je puno slabije upoznata sa životom i djelom hrvatske pripovjedačice Jagod...

Hrvatska bratska zajednica osnovana je 1894. u starom gradu Allegheny, na području današnjeg sjevernog Pittsburgha, a nakon skromnih početaka izrasla je u jednu od vodećih fraternalističkih potpornih udruga u Americi, s preko 50 tisuća članova i imovinom vrijednom više od pola milijarde američkih dolara. To je ujedno najstarija, najbrojnija i financijski najjača organizacija hrvatskoga iseljeništv...

Na području nekadašnje austrijske Galicije, na samome početku Prvoga svjetskog rata, u ljeto 1914. godine, odigrala se jedna od najvećih i najkrvavijih bitaka Velikoga rata. Na bojišnici dugoj oko 500, a dubokoj oko 200 km, sukobile su se, prvo četiri, a zatim i pet ruskih i četiri austrougarske vojske s dodatnim pomoćnim snagama, a ukupno oko 4 milijuna vojnika, 2 milijuna konja i preko 8 000 top...

Usmena povijest, koju neki autori smatraju prvom povijesnom disciplinom, služila je ranim povjesničarima kao jedan od glavnih načina prikupljanja spoznaja o povijesnim događanjima. Tukidid u svome djelu ‘‘Peloponeski ratovi” piše da je opisivao samo ono ‘‘o čemu sam nazočio ili o čemu su me drugi potanko obavijestili do najmanjih pojedinosti”. Sve do 19. stoljeća ovakav način rada povjesničara bio...

Općina Majur smještena je na jugoistoku Sisačko-moslavačke županije. Graniči s općinama Sunja, Donji Kukuruzari i gradom Hrvatska Kostajnica. Općina obuhvaća područje 11 naselja u kojima živi 1.185 stanovnika. Mjesto je od 1921. do 1997. nosilo ime Kostajnički Majur, a od 1997. vraćeno mu je staro ime Majur. Ovaj prostor je do 16. stoljeća bio gotovo nenaseljen. Zbog stalnih osmanskih napada preko...

U svim narativima i procesima izgradnje jugoslavenske nacije i države, među političkim i kulturnim elitama postojala je svijest da je jedna od glavnih niti koja je povezivala sve Jugoslavene dijeljenje istog prostora. To se nije odnosilo samo na konkretan fizički prostor (jugoslavenski državni teritorij), već i na apstraktnija poimanja prostora – prostor društvene interakcije, kulturni prostor, me...

Dana 5. prosinca 2023. ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs donio je odluku o brisanju jednog od dotad aktualnih udžbenika povijesti iz Kataloga odobrenih udžbenika Ministarstva znanosti i obrazovanja. Udžbenik za četvrti razred gimnazije pod naslovom „Zašto je povijest važna?“ trojice autora, Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice, bio je...

Krajem 2018. u Splitu je osnovan Centar za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja “Don Frane Bulić”. Centar istražuje i objavljuje epigrafičke i diplomatičke izvore važne za povijest Južne Hrvatske, kao i drugih izvora, osobito onih iz otomanske vladavine. Pored toga Centar objavljuje knjige i filmove povijesne i teološke tematike. U svojem petogodišnjem radu Centar je ostvari...

Iako se od stote obljetnice početka Prvoga svjetskog rata u hrvatskoj historiografiji počelo više pisati o ovom prvom svjetskom sukobu, u kojem su unutar postrojbi Austro-ugarske Monarhije sudjelovali i Hrvati, istraženost Velikog rata na hrvatskom prostoru još uvijek je razmjerno slaba. Jedan od razloga je i činjenica da se je hrvatski nacionalni korpus tijekom tog razdoblja nalazio podijeljen iz...

Herceg-Bosna je politički okvir koji je obilježio djelovanje većine Hrvata u Bosni i Hercegovini tijekom rata 1991. - 1995. Hrvatska Republika Herceg-Bosna proglašena je 28. kolovoza 1993., a prethodno su u studenom 1991. formirane Hrvatska zajednica bosanske Posavine i Hrvatska zajednica Herceg Bosne, kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline. Koji su razlozi osnivanja Herceg-Bosne,...

Herceg-Bosna je politički okvir koji je obilježio djelovanje većine Hrvata u Bosni i Hercegovini tijekom rata 1991. - 1995. Hrvatska Republika Herceg-Bosna proglašena je 28. kolovoza 1993., a prethodno su u studenom 1991. formirane Hrvatska zajednica bosanske Posavine i Hrvatska zajednica Herceg Bosne, kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline. Koji su razlozi osnivanja Herceg-Bosne,...

Čovječanstvo je oduvijek u čudu gledalo u nebo, sa željom da shvati svoje mjesto u svemiru. Pomrčine, kometi, kretanje zvijezda i planeta kao da nas hipnotiziraju i izazivaju strahopoštovanje. U srednjovjekovnom svijetu promatranje nebeskih tijela i astronomija bili su predmet studija. Studenti medicine, filozofije, pa čak i teologije pažljivo su promatrali astrološki odnos između 12 znakova zodij...

U procesu sveopće demokratizacije koja je u Hrvatskoj započela prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990. i slomom dotadašnjeg komunističkog, jednopartijskog sustava vlasti, i kršćanstvo je u Hrvatskoj dobilo svoju punu slobodu proglašenjem ustavnog načela vjerskih sloboda, a vjerske zajednice potpunu slobodu javnog djelovanja. Kako su u osvit rata i u Domovinskome ratu u Hrvatskoj djelovale d...

Tzv. Republika Srpska Krajina bila je međunarodno nepriznata srpska paradržava unutar Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskoga rata. O tome na koji je način stvorena, kako je funkcionirala i u kojim je okolnostima okončano postojanje tzv. Republike Srpske Krajine, te koji su bili njezini načini povezivanja s Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom i kako opisati njezinu vlast u razd...

Pitanje obrazovanja važna je sastavnica svake dugoročne politike. Nedavno smo svjedočili koliko je bure podiglo pitanje uvođenja novog kurikularnog pristupa u obrazovni sustav Republike Hrvatske. Iz današnje perspektive tematiziranje isključivo ženskog obrazovanja može se činiti čudnim, no u ranijim vremenima podjela obrazovanja na muško i žensko obrazovanje bila je esencijalistički utemeljena iz...

Čileanski liječnik, političar i državnik Salvador Allende Gossens bio je prvi marksist koji je na slobodnim izborima postao predsjednikom neke zemlje u Latinskoj Americi. Mandat započet u studenom 1970. završio je tragično, njegovom smrću 11. rujna 1973. u puču u Santiagu de Chileu kojeg je predvodio general Augusto Pinochet. Vladavina Salvadora Allendea u Čileu bila je obilježena brojnim kontrove...

Svima je poznato da je franjevački red odigrao važnu ulogu u promicanju kršćanske vjere i kulture na prostorima Bosne i Hercegovine. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast upravo su franjevci bili jedina institucija Katoličke Crkve na prostorima Balkana koji su skrbili za pastoralni rad i očuvanje vjere među tamošnjim katolicima. Shodno tome Franjevačka provincija Bosna Srebrena neko je vrijeme obuhv...

Prije 430. godina polovicom mjeseca lipnja podno grada Siska odigrala se je velika bitka između hrvatskih kršćanskih i osmanskih snaga. Pobjeda hrvatske vojske, iako zapravo neočekivana, označila je veliku prekretnicu u dotadašnjem kršćansko-osmanskom srazu. Od sisačke bitke dotadašnji obrambeni rat polako će prerasti u snažnu ofanzivnu struju protiv Osmanskog Carstva, koja će svoju kulminaciju za...

Aktualni rat u Ukrajini, osim strašnih ljudskih i materijalnih posljedica po zaraćene strane, značajno je utjecao i na gospodarstvo, ne samo Ukrajine i Rusije, nego i svih država Europe. Osim preorijentacije na ratno gospodarstvo, rat u Ukrajini tektonski je poremetio cijene hrane i drugih svakodnevno potrebnih proizvoda u čitavoj Europi, utječući tako i na našu svakodnevicu. Vratimo li se jedno s...

Prostor Europske unije obuhvaća veći dio europskoga kontinenta, a sama Unija svoje korijene pronalazi duboko u prošlosti – u srednjemu vijeku. No, koncept državnog udruživanja i koncept vlasti i upravljanja srednjega vijeka uvelike se razlikuje od koncepta suvremenih suverenih nacionalnih država. Srednjovjekovne države gotovo su uvijek bile po svom karakteru složene, osim možda onih najmanjih, koj...

Česte poplave u Europi, pogotovo u novije vrijeme, tjeraju europska društva na razmišljanje o uzrocima tih pojava. Je li učestalost i količina poplava danas veća nego u prošlosti? Utječu li recentne klimatske promjene na učestalost i intenzitet poplava na europskim rijekama možemo saznati uspoređujući podatke o današnjim poplavama s dostupnim povijesnim podacima što čine znanstvenici u sklopu ekoh...

Prostor današnje Slavonije tijekom srednjega vijeka najčešće je definiran kao prostor međuriječja Drave i Save koji je uključivao različite županije i kneštva unutar zemalja krune Sv. Stjepana. Tijekom ranoga novoga vijeka ovi su prostori velikim dijelom ušli u sklop Osmanskog Carstva. Veliki Bečki rat i Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. vratili su taj prostor u zajednicu kršćanskih zemalja, ali s...

Carlo Invernizzi Accetti ističe da je svijet u kojem danas živimo u velikoj mjeri proizvod demokršćanskih aktera i politika. To se posebno odnosi na države i društva kontinentalne Europe u kojima su demokršćani imali ključnu ulogu u oblikovanju političkih institucija i političke kulture. Koliko je demokršćanstvo utjecalo na razvoj moderne Europe, koliko je pak utjecalo na razvoj Hrvatske? Je li Hr...