Povijest četvrtkom

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je n...

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je n...

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je n...

Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjedn...

Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjedn...

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim poho...

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim poho...

Vjerovali su da ne postoji jedan, već dva boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. Papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodo...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o propasti carstva koje se činilo neuništivim.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Z...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Z...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o spartanskom vojskovođi Lisandru. Kako je taj tvrdi i neumoljivi Spartanac porazio Atenu u Peloponeskom ratu poslušate u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi,...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi,...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi,...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Fotograf Jasmin Krpan umro je 2024. godine. Taj možda najznačajniji hrvatski fotoreporter u Povijesti četvrtkom govorio je o zanimanju fotoreportera te o svom izvještavanju s kriznih žarišta krajem 20. stoljeća. Što je i kako snimao u Poljskoj, Srednjoj Americi, na sprovodu Jurija Andropova i na ratištu Iračko-iranskog ra...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o ratu koji je započeo irački predsjednik Sadam Husein i koji je potrajao skoro punih osam godina. Zašto se Saddam Hussein odlučio na taj rat, kako je on tekao i završio...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o ratu koji je započeo irački predsjednik Sadam Husein i koji je potrajao skoro punih osam godina. Zašto se Saddam Hussein odlučio na taj rat, kako je on tekao i završio...

Njihovo službeno bilo je Siromašni vitezovi Kristovi i Salomonova hrama. Nazivali su ih i Braćom hramske vojske. Nosili su bijelu odjeću s crvenim križem i bili sjajni vitezovi i ratnici. Obrana križarskih država u Svetoj zemlji ovisila je o njima. Bili su i vješti u poslu, brzo su skupili golemo bogatstvo u zemlji i novcu. Mreža njihovih skladišta i riznica učinila ih je najefikasnijim bankarima...

Njihovo službeno bilo je Siromašni vitezovi Kristovi i Salomonova hrama. Nazivali su ih i Braćom hramske vojske. Nosili su bijelu odjeću s crvenim križem i bili sjajni vitezovi i ratnici. Obrana križarskih država u Svetoj zemlji ovisila je o njima. Bili su i vješti u poslu, brzo su skupili golemo bogatstvo u zemlji i novcu. Mreža njihovih skladišta i riznica učinila ih je najefikasnijim bankarima...

Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi. A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi. A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi. A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa. Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas. Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su države...

Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa. Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas. Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su države...