Occamova britva

U jesen 2026. OpenAI objavio je dokaze za više od 700 matematičkih teorema. Neki od tih teorema bili su neriješeni desetljećima. Prije te spektakularne objave matematičar Daniel Litt objavio je esej pod naslovom Kraj matematike. Onda je izmijenio naslov eseja u Početak matematike. Bližimo li se onda kraju matematike? Ili je to njezin novi početak? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovo...

„Pojedinci imaju prava i postoje stvari koje im nijedna osoba ili skupina ne smije učiniti (a da ne povrijedi njihova prava). Ta su prava tako čvrsta i dalekosežna da se postavlja pitanje što država i njezini dužnosnici smiju činiti, i mogu li uopće išta činiti“. S ove dvije rečenice počinje djelo Roberta Nozicka Anarhija, država, utopija. Što znače te riječi? Koliko je radikalna vizija države i d...

„Tijekom većeg dijela od otprilike 150 000 godina koliko ljudska vrsta postoji, ljudska bića živjela su u razmjerno malim i blisko povezanim društvima, s primitivnom tehnologijom koja im je omogućavala da utječu samo na svoju neposrednu okolinu. No znanošću i tehnologijom ljudi su radikalno promijenili svoje životne uvjete, dok je njihova moralna psihologija vjerojatno ostala u osnovi ista tijekom...

Godine 1755. napisao je Raspravu o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima u kojoj je nastojao odgovorio na pitanje kako su ljudi izgubili svoju slobodu. Sedam godina kasnije napisao je djelo koje počinje ovim spektakularnim riječima: Čovjek se rađa slobodan, a posvuda je u okovima. U toj je knjizi naslovljenoj Društveni ugovor pokušao odgovoriti na pitanje kako ljudi mogu vratiti izgublje...

„Neka se ultrainteligentni stroj definira kao stroj koji može daleko nadmašiti sve intelektualne aktivnosti bilo kojeg čovjeka. Budući da je projektiranje strojeva jedna od tih intelektualnih aktivnosti, ultrainteligentni stroj mogao bi projektirati još bolje strojeve; tada bi nedvojbeno došlo do „eksplozije inteligencije“, a ljudska bi inteligencija ostala daleko iza“. Ovako je matematičar Irving...

Ako bi on poznavao sve sile koje pokreću prirodu i položaje svih čestica od kojih se priroda sastoji, za njega ništa ne bi bilo nesigurno. On bi znao kretanja svih tijela, u njegovim očima budućnost bi bila poput prošlosti. Kakvo je to biće? Saznajte u Occamovoj britvi u kojoj je sugovornik prof. dr. Boran Berčić.

U dijalogu Protagora, napisanom oko 380. prije naše ere, Sokrat postavlja ovo pitanje: „Kako objašnjavate to što smo nazvali biti slabiji prema nasladama? To je početak rasprave u filozofiji o nečemu što se na starogrčkom zove akrasia, ova slabost prema nasladama, kako ju naziva Sokrat. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o toj slabosti i kako je ona moguća. Naš je sugovornik doktor Filip Grgić...

Svoje prvo veliko djelo objavio je u 36. godini. Dok ga je završavao slušao je tutnjavu bitke kod Jene u kojoj je Napoleonova vojska teško porazila prusku vojsku. Vidio je i ulazak Napoleona u Jenu, nazvao ga je „svjetskim duhom na konju”. Povijest ga je oduvijek privlačila, kada je postao profesor filozofije u Berlinu godinama je držao predavanja o njoj koja su nakon njegove smrti i objavljena. U...

Tales je bio prvi koji je tvrdio da je duša u svemu pomiješana i dokazivao to magnetom i jantarom koji privlače druge predmete. Danas u filozofiji postoji pravac koji tvrdi da je svijet prožet sviješću, da i najmanja čestica ima svijest. Taj se pravac naziva panpsihizam i prema svojim zastupnicima on nam može dati ujedinjenu koncepciju prirode i tako izbjeći pojednostavljenu sliku svijeta koju daj...

Godine 1967. u časopisu Oxford Review engleska filozofkinja Philippa Foot ovako je postavila taj problem: „Pretpostavimo da se sudac suoči s izgrednicima koji zahtijevaju da se pronađe krivac za određeni zločin i prijete da će se u suprotnom krvavo osvetiti određenom dijelu zajednice. Budući da je pravi krivac nepoznat, sudac smatra da može spriječiti krvoproliće samo tako da optuži neku nevinu os...

Živio je više od dvije godine u kolibi u šumi. Kolibu je sam sagradio, hranio se povrćem i bobicama koje je ubrao u šumi ili sam uzgojio. Taj život u kolibi iskoristio je kako bi napisao knjigu po kojoj je poznat i danas. Godine 1846., dok se šetao pored rodnog grada, presreo ga je poreznik i zatražio da plati porez koji je on odbijao plaćati u znak protesta zbog rata Sjedinjenih Država protiv Mek...

Bio je sjajan matematičar, odigrao je ključnu ulogu u razbijanju nacistički šifri. Prvi je postavio arhitekturu modernih računala. Godine 1950. objavio je rad Računalni stroj i inteligencija koji je počinjao riječima: „Mogu li strojevi razmišljati?'“. U tom je radu predložio test koji je trebao utvrditi mogu li strojevi misliti kao ljudska bića i možemo li mi razlučiti razgovaramo li s takvim inte...

Platon ga nije volio, navodno je htio zapaliti sva njegova djela. Diogen Laertije u Životima i mišljenjima istaknutih filozofa piše da je u filozofiji bio poput borca u petoboju: bavio se fizikom i etikom, matematikom i općom kulturom, imao je i znanje o umjetnostima. Najpoznatiji je po ovom učenju: „Počela svega jesu atomi i praznina, a sve ostalo jest subjektivno mnijenje. Svjetovi su beskrajni,...

David Hume pisao je o razboritom promatraču, Adam Smith o nepristranom promatraču. John Rawls pisao je o velu neznanja i taj je veo ključan za njegova načela pravednosti prema kojima svaka osoba treba imati jednako pravo na najširi sustav jednakih temeljnih sloboda te da društvene i ekonomske nejednakosti treba urediti tako da su one na najveću korist najlošije stojećih. Kanadski filozof Gerald Je...

Bio je osnivač i prvi čovjek Komunističke partije Italije. Fašističke vlasti uhapsile su ga 1926. kako bi, kako je to na suđenju izjavio javni tužitelj, zaustavile njegov mozak na dvadeset godina. On je onda u 11 godina tamnovanja napisao oko 3 000 stranica koje su prokrijumčarene iz zatvora i objavljene kao Zatvorske bilježnice i Pisma iz zatvora. U tom se njegovom djelu posebno ističe pojam kult...

11. travnja 1961. u Jeruzalemu počeo je zasjedati posebni okružni sud. On ne zasjeda u uobičajenoj sudnici, zbog velikog interesa za to suđenje za sudnicu je preuređena dvorana kazališta Beit Ha'am koja je mogla primiti 750 ljudi. Trojica sudaca sude čovjeku koji sjedi u za metke neprobojnoj staklenoj kabini, čovjeku srednjega rasta, mršavom, srednjovječnom, proćelavom, lošeg zubala, koji će tijek...

Britanski filozof politike David Runciman tog je pravnika i političkog filozofa nazvao “card carrying Nazi”, nacist s članskom iskaznicom nacističke stranke. Runciman nije pretjerivao. Taj se pravnik i politički filozof učlanio u Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku i podržavao politiku njezinog vođe Adolfa Hitlera. Zbog toga neće moći predavati u Saveznoj republici Njemačkoj. A opet,...

Najpoznatiji treći čovjek je onaj koji su stvorili pisac Graham Greene i režiser Carol Reed: Orson Welles kao Harry Lime koji svojem prijatelju kojeg glumi Joseph Cotten, u poslijeratnom Beču govori kako je Italija pod vladavinom obitelji Borgia imala ratove, ubojstva i krvoprolića, ali je dala i Michelangela, Da Vincija i renesansu, a Švicarska je za petsto godina mira i demokracije uspjela proiz...

"Vlasnik lađe nadmašuje sve ostale u lađi veličinom i snagom, ali je nagluh, te jednako tako slabo vidi i slabo razumije pomorstvo. Lađari se među sobom svađaju za kormilarenje, svaki misli da ima on biti kormilar. Samo se neprestance kupe oko vlasnika broda, mole i svašta čine, da kormilo njima preda, a ako ga sami ne mogu nagovoriti nego ih preteku u tome katkada drugi, ili ih ubijaju ili baca...

Oni su od djetinjstva zatočeni u špilji. Na nogama i oko vrata imaju okove. Glava im je tako okovana da ju ne mogu okretati, mogu gledati samo ispred sebe. Ispred njih nalazi se zid, iza njih gori vatra i od te vatre dolazi jedino svjetlo. Iza tih okovanih ljudi nalaze se ljudi koji nose svakojake sprave i kipove. Jedino što ti okovani ljudi vide jesu sjene od tih sprava i kipova koje nosi ti drug...

Jürgen Habermas rođen je 1929., umro je u ožujku 2026. Za dugog života predavao je kao sveučilišni nastavnik, napisao je četrdesetak knjiga. Enciklopedija Britannica o njemu piše kao o najvažnijem njemačkom filozofu druge polovine 20. Stoljeća. Ali, Habermas nije bio samo to-bio je i mislilac kojemu je bilo stalo do zajednice, građanin filozof. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o jednoj od sre...

Enesidem je postavio deset tropa ili modusa koji su trebali pokazati relativnost naše spoznaje. Ti tropi tvrde da onaj koji spoznaje, okolnosti tog spoznavanja te osjetila s kojima spoznajemo utječu na našu spoznaju. Agripa je ovim tropima dodao još svojih pet: diskrepanciju, regres ad infinitum, relativnost, hipotezu i cirkularnost. Od drugog, četvrtog i petog Agripinog tropa stvoreno je nešto št...

Godine 1665. Baruch de Spinoza počeo je pisati djelo koje je u pismu svom prijatelju ovako objasnio: „Sada pišem raspravu o tome kako razumijem Sveto Pismo. Da to učinim potiču me: 1. predrasude teologa, 2. mnijenje koje svjetina o meni ima i koja me ne prestaje optuživati za ateizam, 3. sloboda filozofiranja i govorenja onoga što mislimo; želim je na svaki način obraniti budući da je ona posv...

Tvrdio je da toplinu zvijezda ne osjećamo, jer im je velika udaljenost od Zemlje. Mjesec nema vlastitoga svjetla, nego ga ima od Sunca. Pomrčina Mjeseca nastaje kad se Zemlja nađe ispred njega, a pomrčina Sunca nastaje za mlađaka kada se Mjesec nađe ispred Sunca. Za Sunce je tvrdio da je samo užarena gromada. Ta mu je tvrdnja donijela optužbu za bezbožništvo. Ime filozofa koji je to tvrdio je Anak...

„Pretpostavit ću stoga ne najboljeg Boga, izvora istine, nego nekakva zloduha što je i u najvišoj mjeri moćan i lukav, koji je uložio sve svoje umijeće u to da mene prevari: mislit ću kako nebo, zrak, zemlja, boje, likovi, zvukovi i sve ostale izvanjske stvari nisu ništa drugo nego obmane snova, zamke koje je postavio mojoj lakovjernosti“. Ove je riječi napisao Rene Descartes u svojim Metafizičkim...