Occamova britva

Postoji mnoštvo svjetova. Ti drugi svjetovi isti su kao i naš svijet. Oni su konkretni kao što je konkretan ovaj svijet u kojemu mi živimo. Svaki taj svijet živi za sebe. U tim drugim svjetovima žive naši parnjaci, pojedinci koji su nam slični. U ovom svijetu ja pišem najavu za ovu emisiju, u drugom svijetu moj parnjak peca na rijeci. Je li ovo neobuzdana metafizička maštarija koja nema veze s ozb...

Ako bi lav mogao govoriti, mi ne bismo mogli razumjeti što on kaže. Taj je aforizam Ludwiga Wittgensteina dio njegove stalne rasprave o jeziku, što je jezik i kako on funkcionira. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o argumentu Wittgensteinovog privatnog jezika. Zašto ne bismo razumjeli lava ako bi on mogao govoriti? Zato ne bismo razumjeli jezik razumljiv samo jednoj osobi? Naša je sugovornica...

Grčki filozof Ivan iz Stobija napisao je da je čovjek plijen dobrog trenutka, igračka sreće. Sokrat je sreću izjednačavao s vrlinom. A sreća može biti i osjećaj, a može biti i rezultat krjeposnog života. Postoje i oni koji smatraju da je sreća samo u oku promatrača. Pa što je onda sreća? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik doktor Filip Grgić s Instituta za filozofiju u Zagrebu.

„Bilo je otprilike tri sata ujutro kada mi se pred očima ukazao konačan rezultat mojih izračuna. Bio sam duboko potresen i tako uznemiren da na san nisam mogao ni pomišljati. Izađoh iz kuće i krenuh polako hodati po tami. Uzverah se na stijenu što se na punti otoka okomito nadvijala nad morem i ondje odlučih dočekati zoru.“ Ove je riječi napisao Werner Heisenberg. Njima je pokušao objasniti kako s...

Tekst je kratak, napisan je na dvije stranice. Desetljećima je bio nepoznat. Otkrio ga je autorov najbolji prijatelj i suradnik i objavio ga kao dodatak svoje knjige. Taj kratak tekst poznat je po zadnjoj, 11. tezi koja se nalazi uklesana i na autorovom grobu. Zašto je ta teza do napisana i zašto je ona danas tako poznata? To su teme Occamove britve. Naš je sugovornik dr. Mislav Žitko s Odsjeka za...

Grčka riječ massein znači mijesiti. Od te riječi nastala je i grčka riječ masa koja znači ječmeni hljeb kruha. Iz te se pak riječi u latinskom razvila riječ massa, koja znači tijesto. U svakodnevnom govoru riječ masa označava tvar neodređenog oblika. Riječ masa može označavati masu željeza ili gromadu kamena, ali i veliku skupinu ljudi. Za jednog španjolskog filozofa ta je masa označavala sve što...

Pojam su 2008. godine popularizirali dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i ugledni pravnik. Obično se definira kao namjerno uvođenje suptilnih, neprisilnih utjecaja na ljude kako bi oni donijeli dobre odluke. Na engleskom taj se pojam naziva nudge, na hrvatskom prevodi se kao poticaj, gurkanje, nukanje. Nudge koriste vlade, dobrotvorne udruge i privatne tvrtke. Za neke to je idealan način da se...

Netko je Diogenu iz Sinope, pripadniku ciničke filozofske škole, objašnjavao paradoks filozofa Zenona znan kao Trkalište. U tom paradoksu trkač nikada ne stiže na cilj jer kako bi došao do cilja, trkač mora prijeći beskonačno mnogo točaka u nizu. Diogen je nakon što je saslušao taj paradoks ustao i prošetao od stupa do stupa. Nisu svi paradoksi tako lako rješivi. Jedan je početkom 20. stoljeća tak...

Jedan od njih, znan kao Russellov, odvratio je filozofa Gottloba Fregea od završetka životnog djela. Za neke su zaslužni filozofi stare Grčke. U njima Ahil nikada ne sustiže kornjaču, čovjek ne može prijeći udaljenost između dvije točke, ispaljena strijela zapravo stoji na mjestu. Neki imaju i privlačne nazive, na primjer Lažljivac i Brijač. Neki nam pak tvrde da ne znamo kada nastaje gomila i kad...

„Iz tih je stvari dakle bjelodano kako je grad jedna od naravnina i da je čovjek po naravi društvena životinja, i onaj koji je bez grada - zbog naravi a ne zbog slučaja - ili je nevaljao ili je bolji od čovjeka; poput onoga kojega Homer pogrdi kao »bez plemena, bez zakona, bez ognjišta“. Ovo je jedan od najpoznatijih ulomaka iz povijesti filozofije-početak Aristotelove Politike. Čovjek kao društve...

Britanski matematičar i filozof Alfred North Whitehead izjavio je: “Najsigurnija opća karakterizacija europske filozofske tradicije je da se sastoji od niza bilješki uz Platona”. U Platonovom djelu posebno mjesto zauzima Država, dijalog u kojemu on pokušava pokazati kako bi trebala biti ustrojena država i kako živjeti u ovom svijetu. U Državi ima niz mjesta o kojima se raspravlja, jedno od njih je...

Britanski matematičar i filozof Alfred North Whitehead izjavio je: “Najsigurnija opća karakterizacija europske filozofske tradicije je da se sastoji od niza bilješki uz Platona”. U Platonovom djelu posebno mjesto zauzima Država, dijalog u kojemu on pokušava pokazati kako bi trebala biti ustrojena država i kako živjeti u ovom svijetu. U Državi ima niz mjesta o kojima se raspravlja, jedno od njih je...

Cijelog je radnog života predavao matematiku u Jeni. Hrvatska enciklopedija u članku o njemu piše da ga se može smatrati osnivačem suvremene logike. Plan mu je bio ambiciozan: zasnovati matematiku na čisto logičkim načelima, matematika je trebala biti dio logike. Smatrao je da treba izbjeći nejasnoće koje dolaze iz pogrešnog korištenja jezika. U jednom od svojih djela je napisao: „Umjesto da poseb...

Bilo mu je samo 25 godina. Do tada je uspio doktorirati i kao urednik utrostručiti nakladu novina koje je uređivao. U tim se novinama zalagao za liberalne reforme i slobodu trgovine. Kada su pruske vlasti zabranile izlazak tih novina, njemu je bilo jasno da od postupne promjene i reformi nema ništa. Godine 1843. napisat će kratko djelo u kojemu će po prvi puta pisati o proletarijatu i otuđenju. U...

O tom djelu najbolje govore njegova prva i zadnja rečenica. Prva je rečenica moto koji je autor preuzeo od austrijskog pisca Ferdinanda Kurnbergera: „… i sve što znamo, što nismo samo čuli hučati i bučati može se reći u tri riječi“. Drugu rečenicu napisao je sam autor: „O čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti“. S tom rečenicom završava ovo kratko, važno i zagonetno djelo. O kojem je to...

Taj je filozof postavio ovo pitanje: Što bi odlučio kada ne bi znao tko ćeš biti? U svojoj knjizi Teorija pravednosti on je postavio koncepciju uređenja društva koja se temelji na dva opća načela pravednosti. Da bismo se uopće dogovorili kako bi trebalo biti uređeno to pravedno društvo, mi ne bismo smjeli znati koji je naš položaj u tom društvu. Tako bismo bili pristrani, vođeni našim interesima....

Do 7. listopada 1930. godine smatralo se da je moguće ostvariti veliki plan matematičara Davida Hilberta koji se zalagao za striktni formalizam u matematici, koncepciju prema kojoj simboli i operacije na simbolima čine središte matematike. To je trebalo osigurati siguran temelj matematike, teorija je trebala biti kompletna, konzistentna i neproturječna. A onda je 7. listopada 1930. za govornicu ko...

Nazivaju ih utilitaristima. Ime su dobili prema latinskoj riječi utilitas koja znači korist. Za njih je jedina svrha ljudskog djelovanja postizanje koristi i dobrobiti, bilo pojedinca ili zajednice. Ono ćudoredno mora potjecati iz načela korisnosti. Ključni pojam u njihovoj filozofiji je sreća, neko je djelo dobro samo ako promiče sreću. Zašto je utilitaristima sreća bila toliko važna? Kako su je...

U proljeće 399. godine prije naše ere, vjerojatno u zgradi koja se naziva Bazilejeva ili kraljevska stoa, smještenoj u atenskoj Agori, okupilo se mnoštvo ljudi. Dobar dio njih bili su dikasti, porotnici, koji su trebali suditi svom sugrađaninu. Pred te dikaste izašao je Sokrat, te 399. godine star 69 ili 70 godina. Sokrata su tužitelji predvođeni njegovim sugrađaninom Meletom optužili za bezbožniš...

Wilt Chamberlain rođen je 1936. u Philadelphiji. Dvadeset i šest godina nakon rođenja, u NBA sezoni 1961-62. postao je prvi košarkaš koji je u sezoni dao 4 000 koševa, u prosjeku 50,4 koša po utakmici. U ožujku 1962. u susretu s New York Knicksima kao igrač Philadephije dao je 100 koševa. Do danas ni jedan drugi košarkaš nije uspio to nadmašiti. Wilt Chamberlain umro je 1999. Ta duga i sjajna kari...

„Lopovi ne kradu, ubojice ne kolju, mulci ne siluju“. Tako počinje ironična oda policiji riječkog punk banda Paraf. U zemlji u kojoj je policija strah i trepet, zločina gotovo da i nema. Strah od kazne znatno je veći od koristi koja se može ostvariti zločinom.  Ali, što ako nema apsolutne države i policije koja utjeruje strah u kosti? Kako bismo onda ostali kreposni? Zašto bi se tada uzdržavali od...