Povijesne kontroverze

Brojni političari s područja bivše SFRJ, novinari, publicisti, a i neki povjesničari uvjereni su da su se hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević na sastanku održanom 25. ožujka 1991. u Karađorđevu dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine. Neki mediji sastanak su proglašavali su tajnim, a plasirane su i teze da su dvojica predsjednika čak nacrtali kartu razgr...

Hrvatska je zemlja od svega 4,5 milijuna stanovnika, no hrvatska emigracija je brojna te gotovo 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Mnogi od tih iseljenika tek su potomci Hrvata koji su iz domovine otišli i prije više stoljeća – poput Gradišćanskih i Moliških Hrvata; no glavnina hrvatskog iseljeništva je ipak rezultat velikih migracija tijekom 20. stoljeća uzrokovanih prije sv...

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava odluka Hrvatskog sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Toj, povijesnoj odluci kojom je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Unatoč tomu što se radi o povijesnoj...

Iako u javnom diskursu i udžbeničkoj literaturi postoji historiografski konsenzus o doseljenju Hrvata na istočnu jadransku obalu u 7. stoljeću, podrijetlo i etnogeneza Hrvata i danas predstavljaju priličan historiografski izazov i to ne samo unutar hrvatske historiografije. Stoga, na pitanje jesu li Hrvati slavenskog ili kojeg drugog podrijetla te kakva je etnogeneza Hrvata razgovaramo danas u „Po...

Knez Ljudevit, kojemu se još i danas često domeće pridjevak Posavski, poznat je svakom hrvatskom pučkoškolcu, poglavito zbog znamenitog Ljudevitova ustanka 20ih godina 9. stojeća. Danas u mnogo hrvatskih gradova postoji ulica posvećena ovom ranosrednjovjekovnom knezu. No, o kneževini kojom je Ljudevit vladao u vrlo malo se može pročitati u našim udžbenicima, a najčešće tu kneževinu imenujemo Posav...

Godina 1918. u svjetskoj i europskoj povijesti obilježava kraj jednog razdoblja, kraj prvog ratnog sukoba svjetskih razmjera, svojevrstan početak „novog doba” nacionalnih država. Ova godina na međunarodnopravnom i diplomatskom polju donijela je i jedan novum u području političke filozofije i državnoga prava – konačno potvrđivanje međunarodnog načela o „pravu naroda na samoodređenje“, što je bilo v...

Godina 1918. u svjetskoj i europskoj povijesti obilježava kraj jednog razdoblja, kraj prvog ratnog sukoba svjetskih razmjera, svojevrstan početak „novog doba” nacionalnih država. Ova godina na međunarodnopravnom i diplomatskom polju donijela je i jedan novum u području političke filozofije i državnoga prava – konačno potvrđivanje međunarodnog načela o „pravu naroda na samoodređenje“, što je bilo v...

Tijekom Domovinskoga rata mnoga naselja u Hrvatskoj doživjela su teška stradanja stanovništva i razaranje materijalnih dobara. Među najtragičnije slučajeve spada i selo Kostrići u Općini Majur u Sisačko-moslovačkoj županiji. Dana 15. studenog 1991. pripadnici MUP-a SAO Krajine ušli su u selo i poubijali sve njegove stanovnike, uključujući i dvoje djece od dvije i pet godina starosti. Republika Hrv...

Hrvatsko srednjovjekovlje obiluje različitim osobitostima društvenih organizacija i upravnih formi. Upravo zbog toga već neko vrijeme u hrvatskoj historiografiji više ne govorimo o hrvatskom srednjovjekovnom društvu nego o društvima, pokušavajući na taj način naglasiti pluralizam društvenih i pravnih organizacijskih formi tijekom dugog vremenskog luka hrvatskog srednjovjekovlja. U tom smislu kraj...

Hrvatsko srednjovjekovlje obiluje različitim osobitostima društvenih organizacija i upravnih formi. Upravo zbog toga već neko vrijeme u hrvatskoj historiografiji više ne govorimo o hrvatskom srednjovjekovnom društvu nego o društvima, pokušavajući na taj način naglasiti pluralizam društvenih i pravnih organizacijskih formi tijekom dugog vremenskog luka hrvatskog srednjovjekovlja. U tom smislu kraj...

Nacionalni simboli važan su čimbenik nacionalnog identiteta. Suvremeni nacionalni simboli pojavljuju se kod većine europskih naroda tijekom procesa nacionalnih integracija i stvaranja suvremenih nacija u prvoj polovici 19. stoljeća. Takav je slučaj i s hrvatskim nacionalnim simbolima koji se temelje na starom hrvatskom zemaljskom grbu i suvremenoj nacionalnoj trobojnici. Današnja opstojnost Republ...

Domovinski rat i osamostaljenje RH neke su od najvažnijih prijelomnica suvremene hrvatske povijesti. Tim događajima prethodili su dugotrajni procesi rastakanja SFRJ, koji su konačno – kroz višegodišnji izravni oružani sukob tijekom 90ih godina prošloga stoljeća – rezultirali ostvarenjem samostalne i demokratske Republike Hrvatske s punim teritorijalnim integritetom kako je jamčeno i kroz ustav SFR...

Povijest i sudbina hrvatskih, i jugoslavenskih, Nijemaca potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata nerazdvojno je, isključivo i jednostrano, vezana uz propast Njemačkoga Reicha; jednako kao što je to bila i sudbina Nijemaca europskoga istoka i jugoistoka. U tom vremenu „konačnog obračuna s neprijateljem“ na udaru novih vlasti našli su se i jugoslavenski Nijemci (foklsdojčeri), čiji su predci doselili...

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud je završio s radom na kraju 2017. Godine. Ukupno je optužena 161 osoba od čega je 90 osoba osuđeno, 19 je oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudov...

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud je završio s radom na kraju 2017. Godine. Ukupno je optužena 161 osoba od čega je 90 osoba osuđeno, 19 je oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudov...

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud je završio s radom na kraju 2017. Godine. Ukupno je optužena 161 osoba od čega je 90 osoba osuđeno, 19 je oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudov...

Televizija, film i općenito vizualni mediji velikim dijelom ispunjavaju našu svakodnevicu. Poznata je izreka da slika govori više od 1000 riječi, a što onda reći za „pokretne slike“?! Uistinu, film je kao medij već od svojih prvih javnih projekcija krajem 19. stoljeća uvelike privlačio pažnju javnosti i – kako pokazuju suvremene psihološke studije – velikim dijelom postao faktorom koji utječe na n...

Televizija, film i općenito vizualni mediji velikim dijelom ispunjavaju našu svakodnevicu. Poznata je izreka da slika govori više od 1000 riječi, a što onda reći za „pokretne slike“?! Uistinu, film je kao medij već od svojih prvih javnih projekcija krajem 19. stoljeća uvelike privlačio pažnju javnosti i – kako pokazuju suvremene psihološke studije – velikim dijelom postao faktorom koji utječe na n...

Povijest 18. stoljeća burno je razdoblje europske prošlosti. To je doba intenzivnog stvaranja prvih državnih birokratskih aparata, vrijeme prosvjećenog apsolutizma, vrijeme velikih europskih ratova i borbi za prevlast u zapadnoj i središnjoj Europi. Nažalost, u našoj historiografiji 18. stoljeće je jedno od najslabije obrađenih razdobalja hrvatske prošlosti. No, ipak u tom neistraženom moru preživ...

Janko Bedeković (Zaprešić, 1884. - Zagreb, 1938.), šef zagrebačke policije i zloglasni progonitelj i zlostavljač političkih uhićenika u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u povijesti je ostao poznat kao mučitelj komunista i ustaša te kao naručitelj ubojstva Đure Đakovića, ali i ubojstva hrvatskoga povjesničara Milana Šufflaya. O tom „vampiru iz Petrinjske“ i kontroverzama koje se uz njega vežu razgova...

Hrvatska srednjovjekovna pismenost odlikuje se, u svjetskim razmjerima, rijetkim slučajem trovrsnosti: naši pređi pisali su i latinskim i glagoljskim i ćiriličnim pismom. Naravno, lingua franca europskoga srednjega vijeka bio je latinski jezik, stoga i ne čudi da je brojnost sačuvanih pisanih djela na tom jeziku i najveća. Unutar korpusa hrvatske latinske pismenosti jedno djelo posve se izdvaja pr...

Prelistamo li se u sinteze hrvatske srednjovjekovne povijesti, vrlo lako može se uočiti značajan nerazmjer između onoga što se tamo može pročitati o društvenom i političkom razvoju u hrvatskim priobalnim područjima i podataka o tome što se događa u unutrašnjosti, poglavito na prostoru međuriječja rijeka Save i Drave tj. na području srednjovjekovne Slavonije. Naime nakon povijesne epizode s donjopa...

Godine 2017. navršilo se osamdeset godina od osnutka Komunističke stranke Hrvatske, koja je ubrzo nakon osnivanja nazvana Komunističkom partijom Hrvatske. Nastala je u ozračju snažnog jačanja hrvatskoga nacionalnog pokreta pod vodstvom HSS-a pred osnivanje Banovine Hrvatske i Drugi svjetski rat, kada nije bilo oportuno nastupati u hrvatskim područjima pod jugoslavenskim nazivljem. Ove godine navrš...

Svima nam je – još od osnovne škole – dobro poznata priča o velikoj hrvatsko-slovenskoj seljačkoj buni koja je u krajem siječnja i početkom veljače 1573. godine gotovo pa uzdrmala temelje feudalnih odnosa na širokom prostoru od Hrvatskog zagorja na istoku sve do Sevnice i Celja na zapadu te Jastrebarskog na jugu. Vođa te bune – Ambroz Matija Gubec – u narodnoj predaji dosegao je gotovo mitski stat...

Brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Njega smatramo prvim hrvatskim ranosrednjovjekovnim vladarom koji se uzdigao do kraljevske časti. No, na koji način i točno kada se Tomislav proglasio hrvatskim kraljem manje je poznato. Štoviše, pojedini hrvatski povjesničari smatrali su da čast prvog hrvatskog kralja treba pripisati Stjepanu Držislavu...