Povijesne kontroverze

Šume predstavljaju jedno od najvećih prirodnih bogatstava Republike Hrvatske. Po očuvanosti i kvaliteti danas su naročito poznate slavonske šume hrasta lužnjaka. Slavonski je hrast lužnjak svoju svjetsku slavu stekao polovicom 19. stoljeća, tada pogotovo slavljen kao izvrstan materijal za bačvarske dužice u Francuskoj. Od tada drvna industrija postaje važan element slavonskog gospodarstva, a njen...

Hrvatska povijest ne sadrži samo povijesni pregled hrvatskog naroda nego i povjesnicu svih onih naroda i nacionalnih skupina s kojima su Hrvati tijekom svoje duge povijesti dolazili u dodir. Time hrvatska povijest treba uključivati i vrednovati povijesti svih narodnosnih skupina koje danas čine nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Povijest tih odnosa nije uvijek bila skladna, no to ne znači d...

Hrvatska povijest ne sadrži samo povijesni pregled hrvatskog naroda nego i povjesnicu svih onih naroda i nacionalnih skupina s kojima su Hrvati tijekom svoje duge povijesti dolazili u dodir. Time hrvatska povijest treba uključivati i vrednovati povijesti svih narodnosnih skupina koje danas čine nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Povijest tih odnosa nije uvijek bila skladna, no to ne znači d...

Rusija kao jedna od europskih velesila svojom je politikom i interesima prisutna na Balkanu još od osmanskih vremena, a u nekim razdobljima igrala je jednu od ključnih uloga. Kakvi su bili njezini politički interesi, te kakvi su bili odnosi europskih velesila i Rusije u borbi za prevlast na Balkanu? Kako su narodi, nacije i države koje nastanjuju Balkan percipirali Rusiju i njihovu prisutnost kroz...

Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i susljedne Kraljevine Jugoslavije tema je razmjerno dobro obrađena u hrvatskoj historiografiji. Poznat nam je kronološki okvir političkih zbivanja koji su doveli do stvaranja ovih političkih entiteta, kao i većina uzroka i posljedica djelovanja glavnih političkih aktera tijekom prvih deset godina prve Jugoslavije. Međutim, naša historiografija dosad s...

Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i susljedne Kraljevine Jugoslavije tema je razmjerno dobro obrađena u hrvatskoj historiografiji. Poznat nam je kronološki okvir političkih zbivanja koji su doveli do stvaranja ovih političkih entiteta, kao i većina uzroka i posljedica djelovanja glavnih političkih aktera tijekom prvih deset godina prve Jugoslavije. Međutim, naša historiografija dosad s...

Svima nam je poznata podjela srednjovjekovnog društva na plemstvo, svećenstvo i seljaštvo. No, stvarnost društvenih podjela tijekom predmodernog razdoblja bila je daleko složenija, te spomenuta podjela predstavlja tek vrlo shematizirani prikaz društvene stratifikacije. Naime, ovakva podjela posvema iz obzora društvene slojevitosti zanemaruje gradske zajednice koje su tijekom čitavog (ne samo hrvat...

Romsko stanovništvo je naselilo srednjoeuropsko područje u 14. stoljeću u sklopu njihovih migracija s jugoistoka Europe. Iako u početku dobro primljeno, odnos vlasti u srednjoeuropskim državama kao i u većini drugih europskih zemalja, promijenio se od 15. st. uslijed jačanja negativne percepcije prema Romima. Represivni odnos vlasti prema Romima imao je za cilj njihovu nasilnu asimilaciju, što je...

Romsko stanovništvo je naselilo srednjoeuropsko područje u 14. stoljeću u sklopu njihovih migracija s jugoistoka Europe. Iako u početku dobro primljeno, odnos vlasti u srednjoeuropskim državama kao i u većini drugih europskih zemalja, promijenio se od 15. st. uslijed jačanja negativne percepcije prema Romima. Represivni odnos vlasti prema Romima imao je za cilj njihovu nasilnu asimilaciju, što je...

U dnevnom tisku i medijima vrlo često kao važan čimbenik društvenog razvoja spominje se demografija i važnost strateškog planiranja demografske politike. No, demografija je osim korisnog „alata“ za kreiranje različitih politika i vrlo važna znanstvena disciplina u području društvenih znanosti. Osim toga, od kada su istraživači oko francuske škole Annales počeli u povijesnu znanost uključivati meto...

Presvijetla kraljica Sredozemlja čiji se poglavar – dužd – simbolično vjenčavao s morem – Serrenissima Res publica di San Marco – ili jednostavnije rečeno Venecija, grad je i država čiji je gospodarski i politički uzlet uvelike obilježio hrvatsku povijest, poglavito povijest istočne obale Jadranskoga mora. U narodnoj predaji, ali i domaćoj historiografiji, upravo je Venecija tj. Mletačka Republika...

Povijesna znanost u rekonstrukciji i interpretaciji prošle stvarnosti ne oslanja se samo na pisana vrela i podatke sačuvane u njima. Naprotiv, historiografskom radu pomažu brojne znanstvene i stručne discipline, koje ponekad nepravedno nazivamo pomoćne povijesne znanosti. Među tim disciplinama numizmatika zauzima posebno mjesto jer je razvoj svake civilizacije usko vezan uz novac, njegovu vrijedno...

Svakodnevicu europskog Zapada tijekom 16. i 17. stoljeća uznemirivali su brojni društveni, vjerski i politički sukobi. Vjerski ratovi, okončani tzv. Augsburškim mirom 1555. samo su prividno smirili vjersku i ideološku netrpeljivost unutar zapadnog kršćanstva koje se trajno podijelilo na katolike i protestante. Hrvatski prostor većim dijelom ostao je u sferi katoličanstva i kao takav upravo u ovo d...

Svakodnevicu europskog Zapada tijekom 16. i 17. stoljeća uznemirivali su brojni društveni, vjerski i politički sukobi. Vjerski ratovi, okončani tzv. Augsburškim mirom 1555. samo su prividno smirili vjersku i ideološku netrpeljivost unutar zapadnog kršćanstva koje se trajno podijelilo na katolike i protestante. Hrvatski prostor većim dijelom ostao je u sferi katoličanstva i kao takav upravo u ovo d...

Hrvatska je zemlja tisuću otoka, zemlja vrsnih sportaša i značajna turistička destinacija koja se skriva pod sloganom „Mediteran kakav je nekad bio“. No osim toga, Hrvatska je zemlja bogate povijesno-kulturne baštine, prostor koji se gotovo 2000 godina nalazi na razmeđu Istoka i Zapada i koji je dionik srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga europske povijesne tradicije. Ove tradicije iznje...

Kada se u javnom diskursu spomene plemstvo najčešće nam se pred očima stvara mentalna slika vitezova u sjajnim oklopima, viteških turnira i dvorskih dama. Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja svi smo čuli kao je srednjovjekovno doba povijesnog razvitka obilježeno društvenom podjelom na seljaštvo, plemstvo i svećenstvo, pri čemu su posljednja dva društvena sloja bila privilegirana. No, temeljem čega...

Iako u javnom diskursu i „narodnoj predaji“ postoji konsenzus o doseljenju Hrvata na istočnu jadransku obalu u 7. stoljeću, historiografija i srodne discipline već dugi niz desetljeća ne mogu iznjedriti konačan odgovor na pitanje kada su Hrvati uistinu došli na istočnu obalu Jadranskoga mora. Povijesna znanost barata s nekoliko teorija o pradomovini i vremenu dolaska Hrvata na ove prostore i za sv...

Iako u javnom diskursu i „narodnoj predaji“ postoji konsenzus o doseljenju Hrvata na istočnu jadransku obalu u 7. stoljeću, historiografija i srodne discipline već dugi niz desetljeća ne mogu iznjedriti konačan odgovor na pitanje kada su Hrvati uistinu došli na istočnu obalu Jadranskoga mora. Povijesna znanost barata s nekoliko teorija o pradomovini i vremenu dolaska Hrvata na ove prostore i za sv...

Početkom 1909. godine zagrebačko državno odvjetništvo podignulo je protiv 53 hrvatskih Srba optuženicu za veleizdaju. U sudskoj parnici koja je u povijesti ostala upamćena kao „veleizdajnički proces“ nastojalo se dokazati da su optuženi hrvatski Srbi sudjelovali u revolucionarnom poduhvatu organiziranom iz Beograda, kojemu je cilj bio otrgnuti dijelove Austro-Ugarske Monarhije i pripojiti ih Kralj...

Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao „Dan ustanka naroda Hrvatske“. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina „Dan ustanka naroda Hrvatske“ bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika ope...

Višeslavova krstionica, jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka za koju se smatra da se prvotno nalazila u Ninu, već stoljeće i pol izaziva polemike hrvatskih povjesničara, arheologa i povjesničara umjetnosti. Sredinom ove godine akademska polemika je završila u hrvatskim medijima nakon što je dr. sc. Nikola Jakšić u jednim dnevnim novinama ustvrdio da krstio...

Svećenik, povjesničar i političar dr. Krunoslav Draganović u komunističkoj je Jugoslaviji preko dvadeset godina smatran državnim neprijateljem br. 1., sve dok se 1967. nije, pod nerazjašnjenim okolnostima, pojavio u Jugoslaviji, a potom bez sudskog progona nastavio živjeti i raditi do svoje smrti 1983. Iako se ni danas ne može pouzdano govoriti o brojnim detaljima iz njegova života, Draganović se...

Hrvatsko proljeće, kompleksna društvena pojava u Hrvatskoj u kojoj se artikulirao niz problema poput pitanja reforme gospodarstva, pitanja federalizma i državnosti republika, ravnopravnih nacionalnih odnosa, legaliteta, kao i slobode pojedinca, kulminiralo je u 1971., jednoj od najturbulentnijih i najkontroverznijih godina u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Što sve podrazumijeva pojam Hrvatsko prol...

Je li povijest znanost puna kontraverznih tema ili je i ona sama kontraverzna znanost? Koji su stvarni dosezi povijesne spoznaje? Kakav je položaj povijesne u odnosu na druge znanosti u Hrvatskoj i svijetu? Koliko je historiografija objektivna znanost te kakva je njena upotreba u medijima, a kakva u obrazovanju? Što podrazumijeva pojam povijesni revizionizam te što nam donosi Peti kongres hrvatski...

Veliki poraz hrvatske plemićke vojske predvođene banom Emerikom Derenčinom 9. rujna 1493. godine protiv osmanske vojske predvođene bosanskim sandžak-begom Hadum Jakub-pašom u bitci na Krbavskom polju, predstavlja jedan od najvažnijih događaja dugotrajnog obrambenog rata Hrvata protiv Osmanlija. Oko samog događaja kreirao se i jedan povijesni narativ koji je imao važnu ulogu u kreiranju modernog hr...