Povijest četvrtkom

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom...

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom...

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom...

Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju državnog poglavara i predsjednika vlade. Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju izravno birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima. Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju i državnog poglavara i predsjednika vlade. Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju ih birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima. Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari...

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari...

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje rade se zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje ponekad se dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari...

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Po...

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Po...

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Po...

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. On nam je bio bio sugovornik u emisiji o Lavu iz doline Panjshir protiv kojega je Sovjetska vojska pokrenula devet bezuspješnih ofanziva.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik o emisiji o padu sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik u emisiji o propasti sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. Umro je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije i vrsni popularizator povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o Severima, dinastiji vladara Rima koju je utemeljio prvi rimski car podrijetlom iz Afrike.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o otmicama zrakoplova koje su zahvatile svijet šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je profesor doktor Ivo Banac. Taj predavač povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, te na sveučilištima u Budimpešti i Zagrebu bio je sugovornik u emisiji o stvaranju države koje se u početku zvala Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon 1929. Kraljevina Jugoslavija.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komun...

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komun...

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?