Povijesne kontroverze

Recentni rat koji je izbio napadom Ruske Federacije na Ukrajinu u fokus svjetske javnosti donio je i temu povijesnih odnosa Rusije i Ukrajine. O tome kakva je povijesna, ali i politička pozadina rusko-ukrajinskog sukoba razgovaramo s dr. sc. Zdravkom Zlodi. Epizoda je premijerno emitirana 10. ožujka 2022. na HR3.

Intelektualni i duhovni pokret koji je obilježio 17. i 18. stoljeće najčešće prepoznajemo pod nazivom prosvjetiteljstvo, čija je temeljna značajka bila povjerenje u znanost i mogućnost spoznaje svih prirodnih i društvenih pojava. Kao intelektualni i društveni fenomen zajedničkoga svjetonazorskog nazivnika za ukupnost filozofskih postavki, književnih tendencija i političkih ideja, prosvjetiteljstvo...

Intelektualni i duhovni pokret koji je obilježio 17. i 18. stoljeće najčešće prepoznajemo pod nazivom prosvjetiteljstvo, čija je temeljna značajka bila povjerenje u znanost i mogućnost spoznaje svih prirodnih i društvenih pojava. Kao intelektualni i društveni fenomen zajedničkoga svjetonazorskog nazivnika za ukupnost filozofskih postavki, književnih tendencija i političkih ideja, prosvjetiteljstvo...

Prije Drugoga svjetskog rata Hrvatska seljačka stranka (HSS) bila je najveća hrvatska politička stranka, koja je na posljednjim prijeratnim parlamentarnim izborima 1938. godine dobila plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda. Njezin predsjednik, Vladko Maček, bio je ključna osoba za stvaranje Banovine Hrvatske 1939. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata HSS se raslojio, a odlaskom Mačeka u emigracij...

Dana 15. siječnja 1992. države Europske zajednice, preteče Europske Unije, priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i neovisnu državu i upravo se taj dan u Hrvatskoj slavi kao Dan međunarodnog priznanja Hrvatske. No, i prije toga neke su države priznale neovisnost Hrvatske, a prva neovisna država bila je Island. Zašto je Island bio prvi, koliki je utjecaj na priznanje imala Sveta Stolica, a kol...

Dana 15. siječnja 1992. države Europske zajednice, preteče Europske Unije, priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i neovisnu državu i upravo se taj dan u Hrvatskoj slavi kao Dan međunarodnog priznanja Hrvatske. No, i prije toga neke su države priznale neovisnost Hrvatske, a prva neovisna država bila je Island. Zašto je Island bio prvi, koliki je utjecaj na priznanje imala Sveta Stolica, a kol...

Povijest istočnih dijelova Republike Hrvatske, poglavito današnje zapadne i istočne Slavonije od polovice 16. stoljeća pa sve do kraja 17. stoljeća u uskoj je svezi s poviješću Osmanskoga Carstva. U desetljećima nakon bitke na Mohačkom polju dijelovi današnje Slavonije razmjerno su brzo potpali pod osmansku vlast. Bez obzira na višekratne pokušaje hrvatskog i ugarskog plemstva te habsburških vlada...

2021., bila je godina brojnih obljetnica: od 350. obljetnice pogubljenja hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671., potom 150. obljetnice rođenja hrvatskog političara i velikana Stjepana Radića i 150. obljetnice Rakovičkog ustanka i pogibije Eugena Kvaternika 1871., te pola stoljeća Hrvatskog proljeća 1971, sve do 1991. tj. 30. obljetnice početka Domovin...

Većini slušatelja i hrvatskoj javnosti lik baruna Georga von Trappa poznat je iz američkog mjuzikla i filmskog hita „Moje pjesme, moji snovi“ snimljenog 1965. godine, u kojem je ekranizirana istinita priča o Mariji von Trapp i pjevačkoj grupi koja je u SAD-u djelovala pod nazivom Trapp Family Singers. No, malo je poznato da je barun von Trapp tijekom svoje mladosti i djelatne vojne karijere bio us...

Većini slušatelja i hrvatskoj javnosti lik baruna Georga von Trappa poznat je iz američkog mjuzikla i filmskog hita „Moje pjesme, moji snovi“ snimljenog 1965. godine, u kojem je ekranizirana istinita priča o Mariji von Trapp i pjevačkoj grupi koja je u SAD-u djelovala pod nazivom Trapp Family Singers. No, malo je poznato da je barun von Trapp tijekom svoje mladosti i djelatne vojne karijere bio us...

Rani novi vijek hrvatske i srednjoeuropske povijesti obilježen je gotovo neprekidnim ratnim zbivanjima na graničnom prostoru tromeđe između Osmanskog Carstva, Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva i Mletačke Republike. Nakon pada Bosanskog kraljevstva pod osmansku vlast, obrambeni sustav Jajačke, Srebreničke i Šabačke banovine ipak je uspješno branio glavninu hrvatskih povijesnih zemalja od osmanskog osva...

U studenom 2021. na Kliničkom bolničkom centru „Zagreb“ organizirana je međunarodna radionica o paleoradiologiji na kojoj su uz domaće znanstvenike sudjelovala i značajna svjetska znanstvena imena. Što je to paleoradiologija, koliki je njezin doprinos povijesnoj znanosti i kako je moguće povezati medicinu i radiologiju, s arheologijom, antropologijom i poviješću saznat ćemo u razgovoru s organizat...

Nakon Drugoga svjetskog rata, u politički podijeljenom svijetu, nova fundamentalna i primijenjena istraživanja na području fizike, kemije i biologije donijela su usmjerenje znanosti na proučavanje razorne moći nuklearne energije. Bez obzira na zastrašujuća iskustva Hirošime i Nagasakija, svjetske sile natjecale su se tko će imati veći posjed nuklearnog oružja. U takvom svijetu i socijalistička Jug...

Nakon Drugoga svjetskog rata, u politički podijeljenom svijetu, nova fundamentalna i primijenjena istraživanja na području fizike, kemije i biologije donijela su usmjerenje znanosti na proučavanje razorne moći nuklearne energije. Bez obzira na zastrašujuća iskustva Hirošime i Nagasakija, svjetske sile natjecale su se tko će imati veći posjed nuklearnog oružja. U takvom svijetu i socijalistička Jug...

Kraj šezdesetih godina 20. stoljeća na brojnim svjetskim sveučilištima došlo je do burnih studentskih događanja, a ponegdje i do otvorenog studentskoga bunta. U to vrijeme i u komunističkoj Jugoslaviji i Hrvatskoj dolazi do studentskih gibanja. Kako je nastao studentski pokret u Hrvatskoj? Je li on nastao pod utjecajem svjetskih zbivanja? Koje su struje postojale u studentskome pokretu u vrijeme h...

Odnos Hrvatske spram položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini trajno je pitanje koje obilježava hrvatsku vanjsku politiku, a predstavlja istovremeno paradigmu i obvezu Hrvatske u kreiranju odnosa prema Hrvatima izvan Domovine. Jednako tako, prostor Bosne i Hercegovine i njegova stabilnost od osobite su važnosti za Republiku Hrvatsku, poglavito u geopolitičkom smislu jer kopnena granica RH i BiH prote...

Prostori današnjeg obitavanja Hrvata u antičko doba većinom su bili naseljeni ilirskim stanovništvom. Već u doba velike grčke kolonizacije Iliri tj. ilirska plemena dolaze u dodir s grčkim kolonistima, no susret tih dvaju kultura nije uvijek bio miroljubiv, iako – kako nam arheološka vrela pokazuju – uglavnom se radilo suživotu starosjedilaca i novopridošlih kolonista. U vrijeme rimske ekspanzije...

Zašto je komunistički režim u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ograničavao slobodu izražavanja? Zašto je koristio policijski, pravosudni i medijski aparat u pokušaju ušutkavanja pojedinaca koji bi izrekli neki nepoćudan stav? Zašto je režim autore nepoćudnih riječi smatrao po državu iznimno opasnim neprijateljima? Jesu li u ograničavanju slobode govora postojale razlike među jugoslavenskim repu...

Što je to kulturna historija? Kad se pojavila u hrvatskoj historiografiji? Tko je sve imao ulogu u njezinom metodološkom transferu? Tko su najpoznatiji hrvatski kulturni povjesničari? Koji su aktualni trendovi u hrvatskoj kulturnoj povijesti i koje su njezine perspektive? To su samo neka od pitanja o kojima ćemo u današnjoj epizodi razgovarati s dr. sc. Teodorom Shek Brnardić koja je ovoga rujna n...

Okončanje Drugoga svjetskog rata na prostorima Hrvatske nije za sve stanovnike donijelo slobodu i olakšanje. Brojni zločini i nepravde učinjene tijekom rata zahtijevali su pravdu, a i mnogi su tu pravdu željno iščekivali. Nove komunističke vlasti već u konačnici rata, dok su još trajale pojedine vojne operacije, ustrojili su vojne i redovne narodne sudove. A uz njih pojavili su se i specijalni sud...

Na nedavno održanom 6. kongresu hrvatskih povjesničara na Filozofskom fakultetu u Rijeci, 30. rujna 2021. organizirana je i sekcija „Prvi svjetski rat i kultura sjećanja“. Sekciju je organizirala skupina povjesničara koja na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba provodi znanstveni projekt „Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština“. Svrha tog projekta je potaknuti zna...

U hrvatskoj povijesti druge polovice 19. stoljeće nekoliko je istaknutih pojedinaca obilježilo kretanja koja su oblikovala modernu nacionalnu svijest i novi pogled o uređenju građanskoga društva. Po više poticajnih spisa, ali nadasve zbog tragičnoga kraja, među njima se isticao Eugen Kvaternik (koji je rođen u Zagrebu, 31. X. 1825. – a smaknut u Rakovici, 11. X. 1871.). Kao jedan od agilnijih zast...

U hrvatskoj povijesti druge polovice 19. stoljeće nekoliko je istaknutih pojedinaca obilježilo kretanja koja su oblikovala modernu nacionalnu svijest i novi pogled o uređenju građanskoga društva. Po više poticajnih spisa, ali nadasve zbog tragičnoga kraja, među njima se isticao Eugen Kvaternik (koji je rođen u Zagrebu, 31. X. 1825. – a smaknut u Rakovici, 11. X. 1871.). Kao jedan od agilnijih zast...

Nije nikakva tajna da se povijest prostora današnje Bosne i Hercegovine velikim dijelom isprepleće s povijesnim narativom hrvatske povijesti. Čak i u vrijeme osmanske vlasti nad prostorom današnje Bosne i Hercegovine svakodnevni život, politički razvoj s obije strane granice uvelike su međusobno utjecali jedno na drugo. U 18. stoljeću sa slabljenjem i uzmicanjem Osmanskog Carstva, Bosna dobiva pos...

Nije nikakva tajna da se povijest prostora današnje Bosne i Hercegovine velikim dijelom isprepleće s povijesnim narativom hrvatske povijesti. Čak i u vrijeme osmanske vlasti nad prostorom današnje Bosne i Hercegovine svakodnevni život, politički razvoj s obije strane granice uvelike su međusobno utjecali jedno na drugo. U 18. stoljeću sa slabljenjem i uzmicanjem Osmanskog Carstva, Bosna dobiva pos...