KUPEK

Kako to tradicija nalaže, KUPEK sezona se zatvara, a i nova otvara KUPEK mixom. Evo nekih finih melodija naših naroda i narodnosti za dva sata polurazbibrige.

Ispijanje kafa međ’ našim narodima i narodnostima socijalna je rabota. To je vrijeme za ćakulu, ogovaranje, dogovaranje, vrijeme kad sve drugo stoji. Barem je tako bilo. Danas su neka druga vremena i to je u redu. Mijenjaju se ljudi i navike, a sa njima i umjetnost ispijanja kafa. Problem je kad se te navike promjene prisilno, kad društvo za kafu prisilno bude odvedeno, pa čak i ubijeno. Miris kaf...

Posljednji je ovo ponedjeljak do novog ukazanja Ljetni Tuđman , kao i jedan od posljednjih do ukazanja ljetne pauze. Odlučio sam, stoga, da finiširamo snažno, upečatljivo. Lito samo što nije, a sa njim i preporuke šta čitati, ali evo jedne šta slušati, a to je Ivan Grobenski . Možda ne zvuči kao mjuza za plažu, možda je mračan, sarkastičan, ali nije li život takav?

Njezin život bio je pjesma. Borbena pjesma, pjesma o slobodi. Njezin život bio je pobuna, građanska hrabrost, solidarnost i empatija. Njezin život bio je gest humanosti i to onda kad je humanosti najmanje bilo. Pet godina nakon njene smrti i 77 godina nakon rođenja, taj život dobio je i formu u obliku nagrade „za javni gest“ i nosi njeno ime – Borka Pavićević. Ovaj K.U.P.E.K. posvećujemo Borki, ka...

O nekim temama se šuti i ćuti više nego o drugima. O nekim temama je veći strah pričati nego o drugima. Posebno ako živimo u društvu u kom čopori postavljaju pravila igre. A nekad nije ni samo do hrabrosti da se iskoči iz tog čopora, no do straha od ponovnog suočavanja sa traumama koje nam je rat donio. Zato postoji umjetnost i zato je Željko Stanetić napravio i film "Milena" jer kroz njega pričaj...

Prijedor je grad koji je tokom rata 90-ih izgubio 3176 svojih stanovnika. Civila, ne vojnika. Od toga čak 102 djeteta. Već godinama unazad u Prijedoru postoji inicijativa da se toj djeci podigne spomenik, ali za sada bez većeg uspjeha. Gošća 203. KUPEK-a, Anita Zečić, se stoga odlučila da napravi pokretni spomenik. Instalaciju koju je moguće u roku od kog sata sastaviti, a za još manje vremena i r...

Na Palmu koju je Nebojsa dobio ne gledam kao na Palmu koja je dodijeljena hrvatskom filmu već kao na Palmu koja je dodijeljena čovjeku koji pokušava osvijetlili zapostavljene, naizgled male ljude, kako god se oni zvali, gdje god živjeli. Tomo Buzov je bio jedan od njih, baš kao i Srđan Aleksić, Vladimir Trifunović... A, o tome kako i koliko identiteti mogu biti problematični snimio je i film. Srbe...

Pobjede treba obilježavati, posebno one nad fašizmom ali samo pod uslovom da te pobjede ne uspavaju jer stečene slobode se lako izgube, čega smo svjedoci već decenijama unazad. K.U.P.E.K. #367 je priča o pobjedi, priča o jednoj od najhumanijih bitaka, priča o budućnosti, ali i priča o jednom odlasku kao još jednoj pobjedi nad fašizmom. U ovom KUPEK-u slušamo dijelove razgovora iz Muzeja “Bitka za...

Treba obilježavati Dan pobjede, ako ništa kako bi podjebavali fašiste, ali treba i borba za nove pobjede, uz osvrt na prošle. U tom finom preplitanju prošlosti i budućnosti možemo gledati naprijed. Tako vas i KUPEK vodi malo u prošlost. I možda će sve zvučati kao da ništa više nema smisla jer gradovi jesu okupirani, i kako autor kaže, postali su jazbine, sela umiru, ali te šume i gore, ili neke dr...

Rijetko koji mjesec nas asocira na Jugoslaviju, kao maj/svibanj. Praznik rada, Tito umro u maju, a tu je i Dan mladosti koji je simbolično umro Tuzlanskom kapijom i smrću 71 mlade osobe. Kako bi sve to otrgli zaboravu, profesor Dejan Jović napisao je knjigu "Uvod u Jugoslaviju" o čemu je riječ i u ovom 366. K.U.P.E.K.-u. Kako je nastajala, zašto se raspala, kako se jugoslavenski identitet nije zap...

Odluka da uđete u Srebrenica Memorial Center je poput odluke da krenete na psihoterapiju. Ogroman iskorak u sagledavanju sebe i svijeta oko sebe i, ono što je ključno, razumijevanju. Shvatite ovaj #KUPEK kao prijateljski poziv i kao prvi korak ka tom razumijevanju. "Jeli prešao", najčešće je pitanje bilo onih koji su po podrinjskim šumama i gorama Maršem smrti bježali od genocida u Srebrenici. Iza...

U tekstu "Iz života kišnih glista" Dada Vujasinović je, između ostalog, zapisala: "Jedina sreća u nesreći moje, žrtvovane generacije, jeste u tome što nas kao svedoke ovog puta neće moći da lažu. Nećemo im dozvoliti ponovo da falsifikuju." Na žalost, Dada nije bila u pravu, a da bi lakše falsifikovali bilo je potrebno ukloniti one koji su o tome pisali. Tri je decenije kako nema Dade, dvije i po o...

Na Sajmu knjiga za decu i mlade u Bolonji, uz još stotinu odabranih izdanja iz celog sveta STRIPOTERAPIJA je izložena u odeljku pod nazivom THE BRAW AMAZING BOOKSHELF. Tim dobrom, podsjetnik šta je i zašto je "Stripoterapija" važna, ali kakvu ulogu može imati strip u borbi za prava žena. U prvom činu pričamo sa Anatonija o Stripoterapiji, stripu i ženama, mentalnom zdravlju, a u drugom se nadovezu...

Djeca se ne pitaju za ratove. Ne pitaju se ni za velike odluke. A možda bi trebali? Možda svijet pravljen po mjeri djece ne bi imao zakone i pravila, ali ne bi mu ni trebala jer djeca ne znaju mrziti. Mogu vas ponekad ugristi, ogrebati ali to je zato jer ste svojom odraslošću sigurno zaslužili. Šta još djeca znaju? Znaju voliti, znaju pravit more, a u njemu na tisuće i hiljade morskih zvijezda, je...

Da bi more koje je jedan dječak isrctao drugome postalo stvarno moralo je proći skoro 30 godina i čitava jedna generacija. Giga, koji je more crtao jednom dječaku, dok je bjesnio rat i Sofija, koja je to more doživjela, rat je osjetila posredno kroz tisuću i hiljadu pitanja koja su joj se otvarala. Od Gige do Sofije nanizalo se previše toga za jedan ljudski život – ratovi, sankcije, revolucije i t...

Vraćamo se četiri godine unazad da čujemo zašto je Monika Herceg, u Poljskoj, dobila nagradu Evropske pjesnikinje slobode za zbirku "Lovostaj" Ova zbirka je Monikino odavanje počasti stradalim ženama, uključujući i one koje nisu ni stigle u potpunosti osvijestiti ženu u sebi, poput Aleksandre Zec, 12-godišnje djevojčice ubijene 1991. godine u Zagrebu. Zbirka je počast i onim ženama koje su bile pr...

K.U.P.E.K. i Liceulice često zajedno vode borbu za bolji svijet. Kad u toj borbi, koja ni malo nije laka, dođemo do 100. broja, onda to zaslužuje poseban osvrt jer nije mala stvar doći do stotke čak I u puno boljim okolnostima nego u onima u kojima živimo. Kako je to izgledalo na početku u 363. KUPEK-u priča nam Nikoleta, draga prijateljica i saborkinja. A da borba itekako ima smisla potvrđuje i D...

U ovom KUPEK-u niko ne napušta studio jer ga i nema. KUPEK dolazi vama i donosi atmosferu sa Zemljopisa u Bijeljini sa kojima smo bili u Japanu, a na putu ka Bijeljini valja napravit pauzu i podsjetiti se starog zanata stvaranih rukom, odnosno Rukostvorina . Uskočite u putovanje prema Bijeljini, preko Badovinaca, uzmite savršeni poklon za vaše najdraže i uživajte. I podržite KUPEK.

Živimo u društvu koje je opeterećeno požarima koje se ogleda kroz svakodnevno nasilje. Živimo u društvu u kom čak ni te požare nismo sposobni ugasiti i primiriti. Naprotiv. Živimo u društvu u kom se ne stiže ni razmišljati o sprečavanju novih požara. Nekako smo navikli, pa što bi mijenjali? Jači tlači i to je to. Živimo u društvu patrijarhata. Zna se koji je jači, a koji slabiji pol. Zna se i kome...

Na koricama knjige stoji: “Priručnik za d(j)evojčice, a, što da ne i za d(j)ečake. U njoj Likica priča o svojoj prvoj menstruaciji, ili ako volite o “onim danima”, priča o zaljubljivanju, o prvim grudnjacima, o tetki lezbejki, o ženama koje su utirale put drugim ženama da danas budu jednako vrijedne i važne naučnice, sportašice, muzičarke, astronautkinje, pa i domaćice jer i to je posao koji mnogi...

Teško da postoji bolje mjesto za priču o umjetnosti i granicama od grada koji se na granicama nalazi, kako onim fizičkim, tako i onim kulturološkim. Bijeljina živi život omeđen granicama, ali gore od tih granica su one koje su ljudi spremni sami sebi u glavama zacrtavati, bile one omeđene nacijom, religijom, polom, seksualnošću. Bijeljina se tu možda tek neznanto razlikuje od drugih gradova u BiH,...

Pravilo dugog života na Balkanu glasi: „Ne ističi se, ne diži buku. Pravi se da ne postojiš“. Ako nečim iskočiš postoji opasnost da ti poremete mir, a samim tim i život. Upravo to je bio recept za dugovječan život Balkanskog planinskog mrazovca, noćnog leptira, kog mnogi zovu i bosanskim jer postoje dokazi da je viđen samo na bh. planinama. Nakon što je skoro pa 100 godina bio otpisan jedna eksped...

Kad je Rambo Amadeus zaguslao u osvit zadnjih jugoslovenskih dana, te zapjevao o Balkan Boyu, intelektualcu, činjenica znalcu te pozvao na betonizaciju teško da je zamišljao da će ta betonizacija izgledati onako kako su, više od 30 godina poslije, kroz pjesmu, „Glavni investitor“ odrepali Who See. Da li je Rambo pripremio teren za devastaciju i betonizaciju, nismo sigurni, ali smo sigurni da je pr...

U društvu u kom je umjetnost, posebno ona koja uznemirava, odnosno ona koja je ujedno i najjača politička opcija, ne samo marginalizirana, već i omalovažena i poistovjećena sa neradom, jer umjetnost nije rad, preživljavanje je umjetnost, a umjetnost je borba. Možemo joj dati prefiks "nezavisna", iako se to valjda podrazumijeva, a ako se to podrazumijeva onda se valjda podrazumijeva i da je podrška...

Šest godina nakon smrti Predraga. Duje Lucića prisjećamo se veličine misli i djela jer u ovom KUPEK-u priča i poje Duje lično, o svojoj vezi sa Beogradom, o nastanku i neopstanku Ferala, o budućnosti.