Povijesne kontroverze

Drevni Egipat fascinacija je brojnih istraživača, ali i umjetnika. Egipat je “obećana zemlja” i žitnica staroga svijeta, dar Nila. Egipatskim kraljevstvom vladali su faraoni, apsolutni vladari koje su njihovi podanici štovali kao sama božanstva. U svom dugom trajanju Egipatsko kraljevstvo imalo je uspone i padove, a jedan od nedvojbenih vrhunaca bilo je vrijeme XVIII. dinastije kada Egiptom vlada...

Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu je međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Daytonskog sporazuma kojim je 1995. okončan rat u toj državi. Zadaća visokog predstavnika je i da osigura da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u euro-atlantske institucije. S vremenom su nad...

Svi veliki, a i ne tako veliki gradovi, imaju svoja groblja, posljednja počivališta preminulih, koja su mjesta sjećanja ne samo za obitelji pokopanih pojedinaca na tim grobljima, nego ujedno i mjesta sjećanja i obilježavanja spomena čitavih zajednica. Osim toga, vrlo često grobno mjesto nije samo mjesto posljednjeg počivališta pojedine osobe ili obitelji, nego može biti i „malo“ umjetničko djelo j...

Svi veliki, a i ne tako veliki gradovi, imaju svoja groblja, posljednja počivališta preminulih, koja su mjesta sjećanja ne samo za obitelji pokopanih pojedinaca na tim grobljima, nego ujedno i mjesta sjećanja i obilježavanja spomena čitavih zajednica. Osim toga, vrlo često grobno mjesto nije samo mjesto posljednjeg počivališta pojedine osobe ili obitelji, nego može biti i „malo“ umjetničko djelo j...

Pandemije, ratovi i migracije bitno su utjecale i utječu na život čovjeka. Kuga, kolera, španjolska gripa, AIDS, i COVID–19 neke su od pandemija koje su mijenjale tijek povijesti na globalnoj razini slično kao i veliki ratovi i velike migracije stanovništva. Kako je u srednjemu vijeku kuga mijenjala svijet? Kako su povezani Prvi svjetski rat i pandemija španjolske gripe, a kako pandemija Covid-19...

Renesansa u hrvatskim povijesnim zemljama najčešće se veže uz prostor povijesne Dalmacije, poglavito priobalnih dalmatinskih komuna u kojima se razvijala književnost i umjetnost usporediva s djelima koja nastaju u onodobnoj Italiji i zapadnoj Europi. No, humanizam i renesansa imali su svoje jake odjeke i duboko na prostoru srednje Europe. Jedan od takvih centara bio je dvor ugarsko-hrvatskog kralj...

Renesansa u hrvatskim povijesnim zemljama najčešće se veže uz prostor povijesne Dalmacije, poglavito priobalnih dalmatinskih komuna u kojima se razvijala književnost i umjetnost usporediva s djelima koja nastaju u onodobnoj Italiji i zapadnoj Europi. No, humanizam i renesansa imali su svoje jake odjeke i duboko na prostoru srednje Europe. Jedan od takvih centara bio je dvor ugarsko-hrvatskog kralj...

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 17. rujna 2022. održan je 6. kolokvij znanstvenoga projekta „EuKor - Europski korijeni moderne Hrvatske“ pod nazivom „Što je novo u ranomodernoj povijesti Habsburške Monarhije?“ Osim naslovnog pitanja, troje izlagača i praktičara „nove“ ranomoderne povijesti Habsburške Monarhije, dr. sc. Veronika Čapska, dr. sc. Teodora Shek Brnardić i dr. sc. Jonathan Singerton,...

Na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda dana 10. prosinca 1948. godine proglašena je Deklaracija o ljudskim pravima prema kojoj sva ljudska bića trebaju imati jednaka prava i obvezu zaštite ljudskog dostojanstva, što posredno uključuje da svatko ima pravo na grob i obilježeno posljednje počivalište. Posljedice Drugoga svjetskog rata bila su velika materijalna razaranja na čitavom europskom kontinent...

Rat u Bosanskoj Posavini 1992., odnosno pad Bosanske Posavine, kako u Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine nazivaju borbe od lipnja do listopada 1992. u zapadnom dijelu Bosanske Posavine, jedna je od najkrvavijih a ujedno i najkontroverznijih dionica rata u Bosni i Hercegovini. Već se tijekom rata pojavilo mišljenje da Bosanska Posavina nije izgubljena zbog nadmoći srpskih snaga, nego zbog zaplo...

Zašto su Hrvati iseljavali iz svoje domovine za vrijeme Austro-Ugarske, a zašto u vrijeme Kraljevine Jugoslavije? Jesu li te države poticale iseljavanje Hrvata ili su ih pokušavali zadržati u domovini? Jesu li te dvije monarhije usporedive kad se govori o iseljeničkoj politici pitanja su na koja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Darijom Hofgräff Marić. Epizoda je premijerno emitirana 23. lipn...

U Zagrebu je nedavno na Hrvatskom katoličkom sveučilištu predstavljena knjiga intrigantnog naslova „Ego-historija i hrvatska historiografija“. U hrvatskoj i svjetskoj historiografiji postoje različita metodološka i kronološko-sadržajna usmjerenja – od političke događajnice, preko gospodarske povijesti, povijesti društva, sve do ekohistorije, intelektualne povijesti i povijesti mentaliteta. Kako u...

U Zagrebu je nedavno na Hrvatskom katoličkom sveučilištu predstavljena knjiga intrigantnog naslova „Ego-historija i hrvatska historiografija“. U hrvatskoj i svjetskoj historiografiji postoje različita metodološka i kronološko-sadržajna usmjerenja – od političke događajnice, preko gospodarske povijesti, povijesti društva, sve do ekohistorije, intelektualne povijesti i povijesti mentaliteta. Kako u...

Što podrazumijevamo pod pojmom karizme, a što pod pojmom karizmatskog vođe? Je li Franjo Tuđman bio karizmatski vođa? Koji su bili izvori moći njegovog političkog vodstva, je li vladao demokratski ili autokratski - neka su od pitanja na koja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Jakovom Žižićem.

Dana 14. svibnja 2022. godine navršilo se stotinu godina od rođenja prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Tko je bio Franjo Tuđman, kako je izgledao njegov životni put i kakvo je njegovo naslijeđe, samo su neka od pitanja na koja su se odgovorili tražili na znanstvenom skupu "Dr. Franjo Tuđman - život i naslijeđe" koji je organiziran u Matici hrvatskoj 5. i 6. svibnja 2022. u povodu 10...

U travnju 2022. Društvo studenta povijesti “Ivan Lučić Lucius” organiziralo je 19. Dies Historiae s temom “Falsifikati koji su promijenili tijek povijesti”. Naziv skupa sam po sebi je dostatno kontroverzan, poglavito ako se uzmu u obzir poslovične izreke poput da “povijest pišu pobjednici” ili “onaj tko kontrolira prošlost, kontrolira i budućnost; onaj tko kontrolira sadašnjost, kontrolira i prošl...

„Kristalna noć” najčešće se povezuje s nacističkim uništavanjem židovske imovine 1938. U kontekstu Domovinskoga rata u Hrvatskoj neki tu sintagmu koriste i za događaj koji se zbio 2. svibnja 1991. u Zadru i njegovoj okolici u kojem je došlo do uništavanja srpske imovine. Je li taj događaj bio početak progona srpskoga stanovništva u organizaciji hrvatskih vlasti pitanje na koje ćemo odgovor tražiti...

U rujnu 2017. godine, tijekom provedbe međunarodnog projekta „Monumentalni krajolici starijega željeznog doba Podunavlja“ u kojemu uz partnere iz pet srednjoeuropskih zemalja sudjeluje i Institut za arheologiju iz Zagreba, arheološka ekipa Instituta za arheologiju utvrdila je da je jedan od najpoznatijih prapovijesnih spomenika na tlu Republike Hrvatske i jedan od rijetkih gigantskih neistraženih...

Ante Ciliga (1898. – 1992.), hrvatski novinar, pisac, političar i komunistički disident, bio je jedan od istaknutijih hrvatskih emigrantskih intelektualaca dvadesetoga stoljeća. Sudjelovao je u osnivanju Komunističke partije Jugoslavije, jedan je od organizatora i aktivnih sudionika Proštinske bune – jednog od prvih oružanih otpora fašizmu, a sudionik je i Mađarske revolucije. Preživio je Staljino...

Hrvatska historiografija – iako je povijest između ostaloga i učiteljica života i svjetlo istine – ponekad nepravedno zaboravi i zanemari neke od svojih velikana, istinskih znanstvenika čiji su rad i rezultati uvelike obilježili razvoj historiografije. Jedan od takvih nesumnjivo je Milan Šufflay, koji je tijekom svoje znanstvene karijere više bio prepoznat u inozemstvu nego u domovini, a čiji su z...

Hrvatska historiografija – iako je povijest između ostaloga i učiteljica života i svjetlo istine – ponekad nepravedno zaboravi i zanemari neke od svojih velikana, istinskih znanstvenika čiji su rad i rezultati uvelike obilježili razvoj historiografije. Jedan od takvih nesumnjivo je Milan Šufflay, koji je tijekom svoje znanstvene karijere više bio prepoznat u inozemstvu nego u domovini, a čiji su z...

Brojni su hrvatski povjesničari naglašavali potrebu za sustavnim proučavanjem povijesne toponimije, a sve se češće spominje i potreba primjene novih metodologija u takvim istraživanjima. Hrvatska zaklada za znanost odnedavno podupire jedan takav projekt. Projekt „Povijesna topografija Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće)“ posebno se usredotočuje na topografiju, toponimiju, kulturni krajolik i ba...

U našoj emisiji već smo početkom 2019. razgovarali o numizmatici i važnosti proučavanja novca i novčarskih sustava za razumijevanje povijesti i povijesnih procesa. Jednako tako, 2018. razgovarali smo i o hrvatskim nacionalnim simbolima i njihovoj važnosti za diseminaciju nacionalnih ideja i interpretaciju povijesti. Simboli koji se prikazuju na novcu iznimno su važni, pogotovo u predmodernim društ...

Nakon Drugog svjetskog rata nova jugoslavenska komunistička vlast se brutalno razračunavala sa svojim ideološkim i političkim neistomišljenicima. Na meti represije našao se i jedan od istaknutijih hrvatskih političkih publicista toga vremena Milivoj Magdić. Kako je nekad uvjereni marksist i član Komunističke partije Jugoslavije postao jedan od najglasnijih kritičara komunizma i jugoslavenske držav...

Posljednje dvije godine globalna zbivanja obilježila je pandemija bolesti Covid-19. Dosadašnje iskustvo borbi protiv ove globalne pandemije pokazuje da su i dalje najučinkovitije sredstvo za njeno suzbijanje preventivne javno-zdravstvene mjere poput redovite osobne higijene i poštovanja općih javnozdravstvenih mjera propisanih i preporučenih od javno-zdravstvenih institucija i djelatnika. U tom sm...