Povijesne kontroverze

Godine 1918. nastala je nova višenacionalna država - Jugoslavija - koja je, izuzevši njen praktički nestanak u razdoblju Drugog svjetskog rata, postojala preko sedam desetljeća. Njeno postojanje od samog je početka bilo opterećeno nacionalnim pitanjem, a brojni autori smatraju da je upravo to pitanje bilo ključno za raspad i prve i druge Jugoslavije. O genezi i povijesti nacionalnog pitanja u neka...

Brojni političari s područja bivše SFRJ, novinari, publicisti, a i neki povjesničari uvjereni su da su se hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević na sastanku održanom 25. ožujka 1991. u Karađorđevu dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine. Neki mediji sastanak su proglašavali su tajnim, a plasirane su i teze da su dvojica predsjednika čak nacrtali kartu razgr...

Dinastička smjena nikad nije jednostavan i lagodan proces. Naprotiv, takvim događajima često prethode ratovi, nasilne smrti i različite intrige. Ni hrvatska povijest nije „cijepljena“ od takvih događaja. Početkom 12. stoljeća na čelo Hrvatskog Kraljevstva zasjela je ugarska dinastija Arpadovića. Proces dolaska nove dinastije trajao je čitavo jedno desetljeće, a započeo je pitanjem nasljeđivanja pr...

Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tom kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihv...

Vrijeme 12. stoljeća burno je razdoblje hrvatske prošlosti. Na samom početku tog stoljeća na čelo Hrvatskog kraljevstva došla je jedna nova dinastija – ugarski Arpadovići. No, interesi i političke veze te dinastije sezali su daleko preko teritorijalnih okvira Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Arpadovići su imali ozbiljne dinastičke i političke veze, ali i razmirice, kako s Mletačkom Republikom tako i...

Vrijeme banovanja grofa Khuen-Hedervarya, na izmaku 19. stoljeća, obilježeno je brojnim političkim i nacionalnim trzavicama na prostoru Banske Hrvatske. U nacionalnom sjećanju ban Khuen-Hedervary ostao je zabilježen kao uglavnom negativna osoba koja je sputavala hrvatske nacionalne težnje. Upravo uz njegovo ime veže se i poznato spaljivanje mađarske zastave na Jelačićevu trgu 14. listopada 1895.,...