HR - Povećanje očekivanja: bolje zakonodavstvo

Dvije trećine mladih u Europi želi svojim radom doprinijeti zelenoj tranziciji. Međutim, 45 % njih nema dovoljno zelenih vještina. Mladi bi trebali raspolagati relevantnim vještinama i znanjem kako bi odgovorili na izazove u području okoliša i klimatskih promjena. Cilj programa „Erasmus u zelenim gradovima” je omogućiti mladima volontiranja i plaćena pripravništva u lokalnim zelenim projektima.

Od osamdesetih godina prošlog stoljeća pa do danas, HIV je od kobne dijagnoze postao stanje koje se može kontrolirati zahvaljujući globalnom napretku u liječenju i prevenciji. Procjenjuje se da se do danas u svijetu zarazilo više od 88 milijuna ljudi, od čega je 42 milijuna preminulo. Trenutačno oko 40 milijuna ljudi živi s HIV-om, od toga 810 000 u Europskoj uniji. Iako svaka država članica uprav...

Daudzgadu finanšu shēma būtībā ir Eiropas Savienības ilgtermiņa budžeta plāns. Tajā vairākiem gadiem ir noteiktas Savienības izdevumu prioritātes un ierobežojumi. Šādi ir nodrošināti Savienības finanšu resursi tās politiskajiem un ekonomiskajiem mērķiem atbilstošā apmērā. Daudzgadu finanšu shēmā ir izklāstīta gada budžetu struktūra, un tā palīdz līdzsvarot Savienības dalībvalstu atšķirīgās interes...

Mentalno zdravlje i dobrobit ključni su za ispunjen život, ostvarenje potencijala, aktivno sudjelovanje u društvu i nošenje sa stresom. Europska unija želi osigurati da nitko ne bude zapostavljen i da svi imaju jednak pristup programima prevencije i uslugama za zaštitu mentalnog zdravlja u svim državama članicama. Međutim, postizanje vrhunskog mentalnog zdravlja i dobrobiti još je dalek cilj.

Europa se nalazi na dosad neviđenoj demografskoj prekretnici. Gotovo trećina europskih građana do 2050. imat će 65 godina ili više. Posljedice starenja europskog stanovništva osjetit će se u raznim područjima uključujući zdravstvenu i socijalnu skrb, tržište rada te gospodarstvo. Europske politike za starije osobe usmjerene su na nekoliko ključnih područja: aktivno starenje, socijalnu uključenost,...

Turizam je jedna od najdinamičnijih industrija u Europskoj uniji: povezuje ljude, promiče kulturnu razmjenu i potiče gospodarski rast. Kako Unija unaprjeđuje turizam i što poduzima kako bi putovanja bila održivija i pristupačnija svima?

Obzor Europa najveći je program Europske unije za istraživanja i inovacije s proračunom od 95,5 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. No, on nije samo program za financiranje: on dokazuje da Unija namjerava poticati znanstvenu izvrsnost i inovacije te riješiti društvene izazove diljem država članica. Tim se ambicioznim programom pruža potpora istraživačima, poduzećima i oblikovateljima pol...

Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine od 16. do 22. rujna. Cilj te manifestacije je poboljšati javno zdravstvo i kvalitetu života građana promicanjem čiste mobilnosti i održivog gradskog prijevoza. Ovogodišnja tema je „Zajednički javni prostor”. Dobrobiti zajedničkog javnog prostora su brojne. Služi kao zajednički prostor za ljude, prijevozna sredstva i aktivnosti te doprinosi socijal...

Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova ili ECTS sustav je alat Europskog prostora visokog obrazovanja za transparentnost studija i studijskih programa. Njime se studentima olakšava studiranje u drugim zemljama jer im se stečene kvalifikacije priznaju diljem Europe.

Voda je neophodna za život. Ona hrani naše ekosustave, ključna je za poljoprivredu i osnovna je potreba svih ljudi. Međutim, onečišćenje voda veliki je izazov diljem svijeta. Onečišćujuće tvari poput industrijskog otpada, ispiranja s poljoprivrednih površina i plastičnog otpada uništavaju naša vodna tijela te uzrokuju ozbiljne ekološke i zdravstvene probleme. Saznajte zašto je kampanja #WaterWiseE...

Oceani su nam potrebni za preživljavanje. Međutim, većina nas uzima ih zdravo za gotovo te često zaboravljamo da nam oceani osiguravaju hranu i proizvode većinu kisika. Do sada je većina oceana bila neregulirana, a njihova morska bioraznolikost nezaštićena, što je dovelo do neodrživih praksi, nezakonitog ribolova, onečišćenja i gubitka morskih staništa. Europska unija želi ojačati zajedničke napor...

Krajem travnja 2024. na svijetu je bilo više od 120 milijuna prisilno raseljenih osoba. Uzrok tome su progoni, sukobi, nasilje i povrede ljudskih prava. Riječ je o svakom 69. stanovniku svijeta. Među njima je više od 43 milijuna izbjeglica. Tu spadaju i milijuni osoba bez državljanstva. Izbjeglička kriza jedan je od najvećih izazova s kojima se Europska unija suočava.

Mala i srednja poduzeća poput pekarnica, frizerskih salona, cvjećarnica i knjižara okosnica su gospodarstva Europske unije. Čine 99 % svih poduzeća u Uniji te je njihov udio u europskom BDP-u veći od polovine. Međutim, mala i srednja poduzeća suočena su s nizom izazova koji dovode u pitanje njihov opstanak na tržištu.

Cilj politike sigurnosti hrane je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi. Obuhvaća više aspekata, poput higijene hrane, označivanja i ambalaže te sljedivosti proizvoda. Svake godine 600 milijuna ljudi u cijelom svijetu oboli od 200 vrsta bolesti koje se mogu prenijeti hranom. Kako bi to spriječila, Europska unija primjenjuje neke od najviših standarda sigurnosti hrane u svijetu.

Svake godine petog lipnja obilježavamo Svjetski dan zaštite okoliša. Tijekom proteklih pet desetljeća taj je dan postao jedna od najvećih globalnih platformi za razvoj svijesti o okolišu. U njemu sudjeluju deseci milijuna građana, vlade, poduzeća, gradovi i lokalne zajednice. Domaćin proslave 2024. je Saudijska Arabija čija je kampanja #GenerationRestoration usmjerena na obnovu zemljišta, dezertif...

Svatko bi trebao biti slobodan biti ono što jest i voljeti koga želi bez straha. No, lezbijske, gej, biseksualne, transrodne, interspolne i queer osobe i dalje su suočene s diskriminacijom u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Europu. Europska unija predano se bori protiv diskriminacije. Poslušajte kako Unija nastoji izgraditi uključivije društvo u kojemu se svi osjećaju sigurno.

Kukci oprašivači imaju ključnu ulogu u našem ekosustavu, no suočeni su s brojnim prijetnjama diljem svijeta: klimatskim promjenama, gubitkom staništa, nametnicima i intenzivnom monokulturnom poljoprivredom. Te prijetnje uzrok su dramatičnog opadanja broja divljih i domaćih oprašivača koji su od iznimne važnosti za našu dobrobit i okoliš. Europska unija želi zaštititi sve oprašivače.

Rad devetog saziva Europskog parlamenta obilježili su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini. U kontekstu globalne zdravstvene krize i geopolitičkih napetosti Parlament se u devetom sazivu usredotočio na zelenu i digitalnu tranziciju kako bi povećao otpornost Unije te ujedno ojačao demokratske vrijednosti.

Oko 40 % kopnene površine Europske unije pokriveno je šumama. To je čini jednom od najpošumljenijih regija u svijetu. Šume su ključne za naše zdravlje i dobrobit našeg planeta. Obiluju bioraznolikošću i iznimno su važne za borbu protiv klimatskih promjena. EU je svjestan koliko su šume važne za našu budućnost. Stoga je 2021. donio novu strategiju za šume do 2030.

8. ožujka obilježava se Međunarodni dan žena kako bi se odalo priznanje postignućima žena i skrenula pozornost na ženska prava. Prilika je to za razgovor o pitanjima kao što su rodna ravnopravnost, reproduktivna prava i suzbijanje nasilja nad ženama. Ravnopravnost žena i muškaraca temeljna je vrijednost i cilj Europske unije koji još nije u potpunosti ostvaren.

Europska iskaznica za osobe s invaliditetom i europska parkirna karta za osobe s invaliditetom dvije su inicijative kojima je cilj ukinuti prepreke na koje te osobe nailaze prilikom putovanja u druge zemlje Europske unije. Tim dokumentima, osmišljenima kako bi dokazali status osobe s invaliditetom, poboljšava se pristup uslugama, promiče slobodno kretanje i podržavaju jednaka prava za osobe s inva...

Otkako je u veljači 2022. Rusija pokrenula nezakonitu invaziju na Ukrajinu, EU financijski i materijalno podupire Ukrajinu te osuđuje agresiju Rusije i sankcionira odgovorne.

Sakaćenje ženskih spolnih organa uključuje sve postupke kojima se namjerno mijenjaju ili ozljeđuju ženski spolni organi u nemedicinske svrhe. Provodi se iz kulturnih, vjerskih, a ponekad i društvenih razloga, ali nema zdravstvenu korist. Usto može imati ozbiljne neposredne i dugoročne posljedice na zdravlje i dobrobit. Što se poduzima kako bi se zaustavila ta praksa?

Rak je drugi vodeći uzrok smrti u državama članicama nakon kardiovaskularnih bolesti. Svake godine dijagnosticira se gotovo 3 milijuna slučajeva, a 1,2 milijuna osoba izgubi bitku s tom bolešću. Iako su zdravstvene politike prvenstveno u nadležnosti država članica, borba protiv raka jedan je od prioriteta Europske unije.

Europska unija je politička i gospodarska unija 27 država članica, a još je nekoliko zemalja podnijelo zahtjev za članstvo. Trenutačno postoji devet zemalja kandidatkinja. Međutim, proces da se konačno postane država članica dugo traje i nije jednostavan.