Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)

Povijesne kontroverze

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

Určitě navštivte web podcastu a podpořte jeho tvůrce: podcasters.spotify.com

Autor

Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)

Kategorie

History

Web podcastu

podcasters.spotify.com

Nejnovější epizoda

17. lis 2026

Kde poslouchat?

Podcasty v aplikaci Replaio Radio Už brzy

Podcasty míří do aplikace už brzy. Nainstaluj si ji teď a jako první uvidíš úplně nový pohled na podcasty

Stáhnout z Google Play Nainstaluj zdarma Android 10 mil.+ stažení · hodnocení 4,7+ iOS už brzy

Epizody

Antička historiografija 11.03.2026

Je li opravdano Herodota nazivati „ocem povijesti“ ili je pravi utemeljitelj znanstvenog povijesnog pisanja Tukidid? Koje su razlike, a koje sličnosti između grčke i rimske historiografije? Kako je uspon kršćanstva promijenio način pisanja povijesti u kasnoj antici? Je li Tacitova maksima sine ira et studio realan ideal ili retorička poza – i koliko su antički povjesničari bili pristrani? Kako dan...

Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti - BONUS 03.03.2026

Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući...

Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti 03.03.2026

Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući...

U sjećanje na akademika Nikšu Stančića 25.02.2026

Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je istraživao hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu europskom kontekstu, posebno povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problema...

Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio - BONUS 17.02.2026

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni...

Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio 17.02.2026

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni...

Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio - BONUS 11.02.2026

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke j...

Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio 11.02.2026

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke j...

O karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine 05.02.2026

Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao „Dan ustanka naroda Hrvatske“. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina „Dan ustanka naroda Hrvatske“ bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika ope...

Tko je bio Filip Lukas? 04.02.2026

Nedavno preimenovanje Ulice Filipa Lukasa i još nekoliko drugih ulica u Zagrebu izazvalo je brojne rasprave u javnosti o liku i djelu Filipa Lukasa — geografa, profesora, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, i jedne od najzagonetnijih figura hrvatske intelektualne povijesti 20. stoljeća. Za jedne – ugledni znanstvenik, domoljub i kulturni vizionar; za druge – ideolog isključivog hrvatstva i...

Stradanje nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar (1992. - 1998.) 04.02.2026

U današnjoj emisiji bavimo se manje poznatim, ali iznimno važnim poglavljem Domovinskog rata – sudbinom nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar između 1992. i 1998. godine. Naš sugovornik je povjesničar dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor istraživanja koje otkriva razmjere progona, ubojstava i sustavnog t...

Srpska pobuna i rat u zapadnoj Slavoniji 1990. – 1991. 04.02.2026

Što se u vrijeme tranzicije iz socijalizma u višestranačje događalo na prostoru zapadne Slavonije? Kako su djelovali tamošnji lokalni srpski političari prema novoj demokratski izabranoj vlasti Republike Hrvatske i koji su bili uzroci srpske pobune na tom području? Kako je i zašto došlo do stvaranja tzv. SAO Zapadne Slavonije, u kakvom je odnosu vodstvo te tvorevine bilo s vodstvom pobunjenih Srba...

Matija Gubec – mit i historiografija 04.02.2026

Matija (Ambroz) Gubec bio je podanik F. Tahija na stubičkom vlastelinstvu te je sudjelovao u stvaranju tajnoga seljačkog saveza sa središtem u Stubici, koje je prethodilo izbijanju bune vođa seljačke bune 1573. godine. Iako je Matija Gubec postao simbolom seljačkog otpora i borbe za pravednije društvo, postoje teorije koje dovode u pitanje njegov identitet, čak i samo njegovo postojanje kao povije...

Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952. 04.02.2026

Je li prvi petogodišnji plan (petoljetka) bio isključivo polazište za modernizaciju socijalističke Jugoslavije, u čijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine? Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s razgranatom državnom birokracijom? Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji? Koja su obilježja industrijalizacije i stanogradnje tije...

Karlovački tenkisti u Domovinskome ratu (2. dio) 04.02.2026

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim b...

Karlovački tenkisti u Domovinskome ratu (1. dio) 04.02.2026

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim b...

Slika o drugome. Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918. - 2 dio 03.02.2026

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Priroda tog odnosa često je i danas predmet javnih rasprava i historiografije. Stoga je 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugi...

Slika o drugome. Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918. - 1 dio 28.01.2026

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. Tijekom tog razdoblja u smislu političke suradnje hrvatskih i mađarskih elita bilo je i dobrih i jako loših razdoblja. Posljednje razdoblje tih odnosa započelo je zapravo već 1790.godine kada su se obje zemlje već više od 200 godina nala...

Dva stoljeća željeznice u svijetu 20.01.2026

Željeznica je omogućila modernizaciju država, ubrzanje industrijalizacije, oblikovala i gradove, definirala migracije i putovanja, promijenila naš doživljaj prostora i vremena. Godine 2025. navršilo se punih 200 godina od prve javne željezničke pruge na svijetu, legendarne linije Stockton Darlington iz 1825. godine. Tim povodom u Zagrebu je na Institutu društvene znanosti Ivo Pilar organizirana in...

Paleoradiologija i rekonstrukcija lica iz povijesti 14.01.2026

U prosincu 2025. održan je redoviti V. kongres Paleo Radiology Meets Archeology, što bi značilo Paleo radiologija susreće arheologiju, u Muzeu Krapinskog neandertalaca. Događaj je to koji okuplja istraživače, stručnjake i entuzijaste s ciljem razmjene znanja i rasprave o najnovijim dostignućima u radiografskoj analizi drevnih ljudskih i životinjskih ostataka. U sklopu kongresa održana je i paleoor...

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 09.01.2026

Mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja proces je koji je nakon krvavih ratnih godina i vojnoredarstvenih operacija Bjesak i Oluja omogućio da se Istočna Slavonija Baranja i zapadni strijem bez novih sukoba vrate u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Ova jedinstvena mirovna operacija provedena pod okriljem Ujedinjenih naroda i misije UNTAES bila je primjer uspješnog modela prijelaza iz rata...

Projekt CroFacta - povijesni fact-checking 09.01.2026

U današnjoj epizodi bavimo se provjerom točnosti informacija, odnosno popularno zvanim fact checkingom, temom koja sve više prožima suvremeni javni prostor. Govorit ćemo o radu hrvatskog povijesnog Fact cheekerskog projekta CroFacta koji nastoji suzbiti pogreške i dezinformacije o povijesnim temama. U emisiji ćemo tražiti odgovore na pitanja o tome kako funkcioniraju provjere točnosti, po kojim se...

120 godina Druzbe Braća Hrvatskoga Zmaja 09.01.2026

Družba braća hrvatskoga zmaja već punih 120 godina djeluje na očuvanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Od postavljanja spomen ploča, uređenja povijesnih lokaliteta i izdavaštva do čuvanja vrijednih arhivskih i muzejskih zbirki. Družba je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnodomoljubnih udruga, a malo je poznato da je osnovala neke od najvažnijih zagrebačkih institucija bez kojih bi Zag...

1100 godina Hrvatskog kraljevstva 3. dio 31.12.2025

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano više kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih...

1100 godina Hrvatskog kraljevstva 2. dio 31.12.2025

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano mnoštvo kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javn...

Poslouchej podcast Povijesne kontroverze v Replaio

Rádio a podcasty v jedné aplikaci - zdarma a bez registrace. Nainstaluj si ji ještě dnes a nepropásni premiéru

Stáhnout z Google Play

Replaio není vydavatelem podcastů; názvy pořadů, obálky a audio patří jejich autorům a šíří se přes veřejné RSS kanály